KIWONE 150 OWAK LEENAK

ALA  WONE OWAK LEENAK 150  KULI INOM, AAP ALA WONE MBANEEGWAARAK INENDAGE INOM, KIWONE EEBE WORAK LEENAK INOM, NOGOBA ALA NEN AT EYABU EERIYAK NDUK MII’NABEEGERAK INOM MBANGGIRAK  NOGO YI ARET O.

 

An napuluk Ala nen ndarogo wa’negerak endage Omanggen Nahum Wandik ata, endage Keretut Omanggen yinuk tonggirak ti nen wone yoge neegak mbanggi o.

 

Kit aakumi Ala apuri Lani mendek wonogo ogotik nogo, abok aret kinomanggen Keretut paga mban yappatinuk mondok nu’lek logonip o. (Kolete 2: 7)

 

Cetakan ke 2.Sentani,  Desember 2010

Omanggen Wandik

 

 

Aa’nduk  Pekkoorak Wone

            Ai, napuri, kit aap Ala apuri unde yi yabu ndi yabu leenetak lombok nen eerit wogo ogotik nogo, abok aret ninogoba Ala endage paga wa yokkiragi o.

Ala wone awo unggwi wagagerak kuli nen pigaganegutak pugu tit kiigak kinoba yi tahun ndi tahun aret arit wage kagak nok tahun yi paga aret ari wagarak wonogwe o. Ndi, wonogwe logonet, kineebe mbi abu kagak tebe yinuk eeko monggotak nogo ti, ambi inom aret eerit wogwe kiigak ninowe Yetut wororak kuli aret o.

       Togop me, ninanagale ake yabu eekoloorak tiyak ari, ninapuri logwe sekolah eekwi wu yenggwa irorak kwariyak tiyak ari, ti’nuk aaninggin-paninggin inom kinoba lurogo pinagage logonet, Ala wone pipuk eeriyak nogo meek negen eekinake eeke kagarak me, ti kenok kinake kiwone 150 kuli owak leenogo mban an pendeta Gembiri Biniluk nen mbanggirak yi:

Kit aap Pendeta inom, Gembala Sidang inom, Nappigak inom, kit yi yabu ndi yabu leenak tak lombok nen  Ala apuri unde waganako logonet, mbuku yi paga inom, kit nen kwarumunggutak inom nabembunuk mamunirogwe logomunggup o.

“ It inambi ndarak ti, li’lak wora’pogo logomonggotik, magarogwe logonip o “ ( Lukat 9:13).

Ndi, ambi yi yokkira o, nappuri.

An ti aap abu nanggok agarak nomawi lek wonage, nenegen kunduk Ala wone pekkoorak meek aret me, Ala wone owak leenogo mbanggirak yi nit aap Toli mendek ninoone aanunggut kenako monggorak paga mbangge, Lani wone eegu yogolik kagak  mbanggirak kenok, kiwone eegu kit kiniki mbakwi ndak-ndak lek  negen mbanggirak kero a, kit nen kwako logomonggotik a, yi maluk mbanggendak ubi yinuk, yo’nirumunggup kenok ti, an kinogoba abu nale’nggen paga konenigin aret o.

Abok aret me, Ala wone ambi yi perak mondok lirogon pekkanuk kiniki paga wa’nombanip o. “Obeelom wone onggo lek we aret, kineenu eeppinagit nege minggirak nogo ti, an onggo kolage ti aret o “ (I Korindut 9:18).

An Ti Yetut Nandugure Tit Kagi,

Mba’nuk, Kakom Kwi’naru o.

Nit aap Lani Toli mendek yugwak Ala wone kologo nogoorik, o Papua ku’me inom, o Indonesia ku’me inom arit wogorak wonogo ogoorik nogo, abok kinaruk liirogon kenoninip o.  An wone yi yokkiraagin nogo ti, iya lombok yokkiragin me, lirogon lippurak o. An aakumi inawi ari wa’nuk logonet, inobabut nonggop logonet, Yetut abet mba’nuk kologogwaarak, kolo agaari, kologo logogun nogo, inobaabut ti, nit aap Lani mendek Yetut kologogu pogom ambi kologwe lek aret kagarak o. Togop me, Ala wone kologwe logonet, inobaabut wonogwe iigirak nogi yi aret.

Iname Ala wone wagagerak wonage kagak, yi tahun ndi tahun agaarak kwe, we ineebe mbere’luk mban abet mbakarak wonogwe igirak.

kiwone yi nogo lippunuk kolawak nduk, aap Ala apuri nen, yi negen ndi negen eerit wogwe iigak kwe, Yetut ti yelok kogwe lek aret igirak o.

Ambitak obeelom wone lippunuk kolo agarik nogo, inomaluk maan mendek alom kwi’ndik nogo mondok-mondok mbo pulik me, iniki maan mendek ti nen mbanogo wuppege wonage kagarak.

Ala wone yorogwe inok, owe awot taati wonogwe abok aret  kologwe lek, ata, at alik konengge nogo mban aret kolage, eeko menggaarak nogo ige agarik o.  inobabut togoti logonet abet mbakwi  ige agarik me nduk yokkirage agarik o napuri.

Ndi, nit aap Lani Toli mendek inom, Lani aakumi eegu inom nen, Yetut ti an nandugure aret o, yinuk, yogo monggoorak nogo ti, Ala ninogoba nen at iniki anggen oolo nogo aret ninikime mambereegerak endage, “INABUWA MBAKWI ti aret”. Inabuwa mbakwi ti alom ninikime itok kwi’nagagerak me, nit lippatuwok. Ala lombok at iniki anggen oolo menggerak wo’niragagerak nogo nonggop eekwi niinok wo’niragagerak nogo mbinini o napuri wa.

O Toli ku’me Ala wone ti awo unggwi wagagerak me, an norewi ninom mbo puulik, ata, abet mbako nogogurik mondok nggaruk togon waganeegurak.

kuguwak alom awi wurik tigitogon, mbo punuk kani kunggo mbakugu, ninowe ninawot taati wonogwe nogo, nit nen yorogwe lek niigak, it inabut iniki mba’nuk mbo pogo nogo gwaarik kani kunegwaarak.  Ti eeregurak paga ninowe Yetut iniki puru yereegerak, ninabuwa nggwok lombok mbareegerak nogo lek ya?

Yetut kologo nogogurik ninanggereja wukkolawok o, yinuk nineenggi lek kagak, le yogo logonet wukkologurak o.

Ala wone nit abok kologorak kwe, ninorewi eegu inenggo’lek wonogwe nogo yora nawok o, yinuk Penginjil nappiyaregwaarak nogogwaarak me, inokwe inok inorewi penok nen, togop mban ninorukwak iya, mbarulik inobane’me nili-kili aret norak yogwe inok nappiyareegurak.

Ambi Ala ake pogo logonet, nenggi lek me, lile ari neenok, norewi nabuwa mba’nuk yenggwa niruwak o, yinuk Yetut alenggu mako monggoorak nogo lek ya?

Norewi ninom togop ti eerit wogwe Yetut enegen pe’ninok, nappuri an niniki mbake ndak-ndak eekwi wa, iniki kunik paga, yenggwa nirage menggerak nogo lippuwok. Ninogoba Ala nen ninobabut alik leenogo wo’niragagerak ti paga wonogwe logonet, Ala wone wiganggwi, at oone yugu lengganak eekwi, eeko logonet Yetut ti an nandugure aret o, mbako logonet, eerit nogo logowok o napuri.

       Wone yokkiragarak yi, yum endekem tugunik  yi werekkogo logomonggotik, alik mage lombok minggim, ngganggok mbanak me time mbambinip o. yi mendek ndi mendek wuppurak ti op aret kwe, wone yi lombok mbo wuppurak ta, mondok mage me nduk yokkiragi o, nappuri wa. (Ibr. 6:

I. NINEENIK WONE

1. Nineenik Mambereegerak Wone

Aakumi ineenik eeginake alom at aret wonagagerak. Ndi, ineenik eginaka alom  ti nen aakumi inikime eya eginake menggerak. (Yaya 1:4)

  1. Ineenik eginaka alom ta? (Wakkagagerak 2:7
  2. Aakumi ineenik eginaka  nogo nggeme mambereegerak? (Wak. 2:7)
  3. Keenik alom ti muk kolaga’ndak a lek a? Awo kolaga’lek kenok o yugu’ndak aret kolage logot.

 (I Yaya 5:12)

 

Wakkagak: Aakumi kanggwi o, yogo menggarak nogo ti nano lek kenok yogo menggarak, eenik nogo wungge kenok yogo menggarak. Togop me, napuri nit o yogo’ndak kambak pogom wonogwe niigak nineenik mbakak logo kwak lippatuwok wulogwe.

2. Nineenik Aanduk Puurak Wone.

Nonggo monggorak ti mek negen kwe, kineenik logorak ti perak iya o. (Lukat 12:23).

  1. Nonggop nduk nonggo monggorak paga inom yiko monggorak paga inom, kiniki pirik eerugup yo’niraga (Lukat 12:22-23)
  2. Nonggop nduk nineenik lombok aa’nduk mbariyak yo’niraga (Mat. 6:33)
  3. Aakumi ineenik eeka ti at aret kenok yo’niraga.

(Yaya 14:6; 1:4)

  1. Ineenik ti aanduk kwakwi ninok, niniki ugwe mbakwi nogo oba lunogo wo’niraagin o. (Yaya 6:33)

 

Wakkagak: Kani yi penepok nen ti, nineebe kobak a’netak kwe, kani yi paga yimendek ndi mendek larogo worarogo nonggo monggorak nogo me, kani kuluk-kuluk kunggo monggo pogom, kani mbogut paga mendek ti, kuluk kuluk aret kunggo logorak o, norewi.

  1. Ineenik Nogo Aap Agagerak Wone

At wone nogo aap age nagagerik ninom aret wonagagerak.

(Yaya 1:14)

  1. Ineenik nogo aap aret a’nuk ninom wonogogurak.

 (Yaya 1:14)

  1. Ninikime yime wonage kwe mbo peregurak. (Yaya 1:10)
  2. Eenik ti kolage lek kenok, kambak pogom logonet nogo mengga kwak nege agarik mbake logot naput. (Epetut 2:1-3)

Wakkagak : Eyo mbuk age ti, nano paga age menggerak mbakop? Yi amburu wogoge lek me,  nggon inikime mbanak me mbuk ari unggwage menggerak nogo kiniki aberip ubi, napuri kinawonak.

4. Eenik Eeka Nogo Kiin Agagerak Wone

At nineenik ee’ninake menggerak ninogoba imbirak wonagagerak nogo, eebe nineenu aruwak nduk, kiin eeppinaneegerak nogo yi aret o. (I Yaya 1:2)

  1. Wone aakumi ineenik eginaka ti ngga wonagagerak   (Yaya 1:1)
  2. Nonggop nduk kinagagerak  (Yaya 3:16; Luk. 19:10)
  3. Ala eenik mogoneegerak nogo ngga mogoneegerak (Wakkagagerak.2:7)
  4. Eenik ti mbo pugwi kenok nit nonggop ogotik yo’niraga    (I Yaya 3:14)

 

Wakkagak: Nggwi nokwak nduk eyo awi yako menggakwak, aakumi ineenik aganaka ti ninikime awi yakkolawok o, norewi wa.

5. Aakumi Ineenik Eeka An Aret Wone                

Yetut nen aakumi ineenik agago mippige minggirak ti an aret me, kit ambi nen kiniki noba panggo mbunuk, abet nombakwi kinok, kambumunggutak kwe kineenik aa’nuk mi’narumunggup o. ( Yaya 11:25)

  1. Ineenik eeka nogo ninikime wonage kagak, kambugun kenok peebi nineenik arugun o.

(Yaya 11:25)

  1. Ineenik eeka alom kwi’ndik ti  ta? (Yaya 11:25; 14:6)
  2. Nit aakumi ninomanggen nogo ngge. (Kolote 2:7)

 

Wakkagak: O kota nanuk eyo engga ki wele ari, anggen yugu kin wonage kwe, inikime lek ku’luk nenaarak omanggen kunduk yarak lek kagak wonage minggi kwak, nit nineebe togoti wonogwe me, kwa kinabu kwak lippatuwok. O napuri.

6. Nineenik Mippinaneegerak Wone.

At Keretut eenik agago  meppege nagagerik, nit kunduk ninom aret nineenik eeregerak o. (Epetut 2:5)

  1. Nonggop nduk nineenik nigak kwe, kit kambak aret wonogwe yo’niraga?(Epetut 2:1-3)
  2. Allah nen ninabuwa itok ngginik kagak eppinanege menggerak nogo paga nineenik eppinanegerak o.

 (Epetut 2:4-5)

  1. Ninambe nunggwi ti meek negen kwe, nineenik ti perak ia o, yinuk kolawok o. (I Peterut 2:3)
  2. Nineenik agago mippinanegerak me, obe wone ti mban ao, yinuk kolawok o. (I Peterut 2:3)

 

Wakkagak: Ninikime  yime yum mande wonage mbakop? Mbere wonage. Ambi nunggwi nonok wungge menggerak, ndi, ambi ti nunggwi mondok wunggeelik nininkime mban menggerak nogo kenggo’lek  ya?

7. Nineenik Awi Yappinaneegerak Wone.

Nggwen ameneno eenggi paga lilom eppege nagagerik, aap aret ogobak kigireegerak. Kigippege nagagerik ambe pubu mambege mbareegi eenik age nagagerik oone yoreegerak. (Wakkagagerak 2:7)

  1. Nineenik awi ngga nen. (Wakk. 2:7)
  2. Nineenik alom yi nogo muk mikkolaga’ndak a lek a?

 (I Yaya 5:12)

  1. Nineebe paga mbere wonage me,Nineenik logorak aanduk punuk,  obaga lonogo wo’niragagerak ti peebi puwok. (Mat. 6:33).
  2. Nineenik wo’niragagerak nogo, muk kambeegerak me ngge eyom paga eenik arigin mbakop?

 (2 Korindut. 5:17; Iberani 12:24)

 

Wakkagak:  O Jayapura toko kunggo menggam aap aret ayum yirik kwe, taati mban mi’ndik kagak, menakagak nogwe-wogwe eekwi pogom ambi ogoorik ilik, lek a? Nappuri kinawonak.

8. Nineenik Mondok Logorak Wone

Aap ambi iniki abet mbake kenok, Ala nen obeelom agago pemenggerak me, eenik mondok-mondok aret logogin o.

 (Galatia 3:11)

  1. Nano eekwi paga nineenik logogun mbakop? (Gal. 3:10)
  2. Ineenik alom ngga nen (Yaya 14:6; Wakk. 2:7)
  3. Nineenik alom kwakwi niinok ninenggali ariyak mbakop? Abu lek o.  (Roma 10:11)

 

Wakkagak: O nggwen paga yime yi alom ndi alom, neenu-nenggo’lek, kagarak kolik, nunggulik nonggorak, oone arilik oone ari warak, abok tigittogon agobak kigikkarak kwe, ambit togon ambi ogobak kigiriyak abu ndak lek, yikanok-wakkanok eeko agaarik nogo nano mbakop? Ineenik ti aret. Ineenik mbamburak ti Aberaniki nen perak ndak, wulogwe. Napuri!

9. Niyo Aakumi Ineenik Egeginake Menggerak Alom       Wone.

Kit kiniki noba panggo mbunuk abet nombakwi kiinok, niyo kineenik eekinake menggerak mendek kinikime nen eneeri kila-kila wungge logogin o. (Yaya 7:38)

  1. Niyo kineenik eekinake ti nano? (Yaya 7:39)
  2. Niyo abu ee’ninaketak me nunggwi nigak nonggop ee’ninake menggerak (Yaya 4:14)
  3. Yi abu ninikime tetek eeke ti nano   (Yaya 6:56)
  4. Niyo nonggop mendek nunggwi niigak abu lek age menggerak? (Yaya 4:14).

 

Wakkagak: Yiniyo penepok nen, nit aakumi nonggop logonep mbakop? Nineebe lek aret a’neetak. Mbi abu kenok kondeniyak op kwe ndi, niyo lombok abu tetek ee’ninake kenok nit ambi puk ariyak meek togon aret ubi napuri.

10. Niyo Aakumi Ineenik Aganaka   nogo        Nunggugwaarak Wone.

Aliku Ala nen eyo mbanak ambi Muta titik ege mbareegi, waganogo niyome mbambereegerak paga, niyo nogo ombat obeelom age mbareegi, nunggugwaarak. 

(Wundegwaarak  15:25)

  1. Niyo ale ambik mban nunggwi wonogwe me, aap mamunggwak nen, niyo ombat ambik ti mendek wo’nirogwe agaarik o (Yaya 21:17)
  2. Yi ineenik aganaka ti nunggwi ninok nonggop logogun? Nineenik aret logogun o. (Yaya 14:14)
  3. Yi ineenik aganaka ti ale lek ombat ambik

.(Wund. 15:25)

  1. Ninikime yi ale ambik wonagagerak nogo koorogo nappunuk ombat ambik nggin amburu pogom wo’niragagerak.  (Yetekien 3:3).

 

Wakkagak: Mbi mbingga yi mendek ndi mendek nenok ti, niyo mban noggo monggorak me, niyo yi penepok nen nit nonggoti logone ubi, napuri Kinawonak.

 

11 .Mbi Ineenik Eeke Minggirak ti An Aret Wone.

Mbi kineenik eekinake minggirak ti an aret o. kit ambi nen an nowagam wogwe kiinok abu eekinabigin abu lek o.

 (Yaya 6:35).

  1. Mbi ineenik mbi ti nano mbi mbakop? (Yaya 6:35)
  2. Mbi inenik mbi ti ambi nunggwi logogun lek kenok, at enggaanom paga ninoone ambi yugun abu lek aret o. (Yaya 6: 53-55; Mat. 22:11-13)
  3. Mbi lek ariyak nogo mendek mban eyabu eeko logogup o. (Yaya. 6: 27)
  4. Mbi ineenik eginaka awi ti abu lukkoloorak aret o, napuri.

Wakkagak: Mbi nenok lek lombok kenok ti, nit ambi ndak eeriyak abu lek aret. Nineebe paga yiluk maluk eppinanugwi, anggon-pangon eppinanugwi ti kagak puk ariyak ndak aret kwe, ndi endage mbi lombok abu ee’ninake logonet niniki nggaruk-nggaruk eeke kagak puk ariyak op aret mbakop? Aa, abu meek lombok ubi, napuri.

II.  NINEENIK WONE KOLOGOGURAK NOGO,POROGO   LOGONET EEKO LOGORAK WONE

12. Nineenik Wone Ti Mondok Logogin Aret.

Mbogut nggwen ti lek arigin kwe, an noone ti perak lek arigin lek mondok aret logogin o. (Luk. 21:33)

  1. Nineenik wone ti at Yetut eebe aret. 

(Yaya 11:25; 14: 6;).

  1. Nineenik wone ti waganggwi inok ineenik aret logogun o. (Yaya 12:29).
  2. Aakumi ineenik wone yi kologogwarak porogo logonet eekwi ti perak, iniki ale’nggen aret logowak o

(Matiyut. 5:12).

  1. O eyak nu’lek wurabak ti Keretut Yetut eebe ineenik eeke menggerak ti aret. (I Korindut .3:11)

 

Wakkagak:  It aap kolewi maan nen, kat kebe wim abu korugwarik, kat ti eyo nggubu paga laga munggun, kat kitok op mban eerit nege logomunggun, kat kebe kurik me mban nege logomunggun yinuk, yorogo menggarak ti, nano eppigwi kenok yoro menggarak mbakop?

13. Iniki Abet Mbakwi Paga Ineenik Logorak Wone.

It aap iniki abe koonak nogo perak, abet mbakwi ti paga ineenik aret logogun o. (Abakuk 2:4b)

  1. Iniki abet mbakwi ti nano? (Ibrani 11:1)
  2. Nano eekwi paga nineenik logogun mbakop?

    (Roma. 1:17)

  1. Aap iniki konak lek nogo nonggop mban mbako menggarak mbakop?   (Lukat. 12:20).

 

Wakkagak: Ta’mbitut owak lek agatak eyo paga nabenggolegetak mondok ponggok arilik nabenak mban menggi kwak, Keretut abet mbaregutak nogo, abet mba’nuk kinogogumbuk Keretut paga nabenak  logonip o.

14. Nineenik Wone Ti Lirogon Mamuninako  Logorak.

O yogo’ndak yi paga an wone yogop ee’nu ndogop ee’nu yinuk manggirage yi abok aret lippunuk waganggo logonip o. (Pelaregwaarak. 6:6).

  1. Nano wone yugu waganggo logorak yo’niraga mbakop?  (Pel. 6:4-5)
  2. Nonggoti mamuninako logorak mbakop? (Pel. 6: 7-9)
  3. Nonggop nduk mamuninako logorak mbakop?

    (Abakuk 2:4-6; Roma. 1:17)

 

Wakkagak: Aakumi inagalo inogoba inone yogwe lirogon konenegwaarak kenok ti, aap aret ogwe menggarak kwe, ndi, inone lirogon konenggwi lek kenok ti inendage yaluk ago toninakwi nogogwarak. Togop ndandak yugwak Allah wone wagangga’lek kenok ti inendage yaluk ago ti aret.

15. Ala Wone Ninikime Nunggwi Paga Nineebe  Op Logorak Wone.

Kit kiniki man mendek nen maluk eeriyak eekinake mban eeko logogup o. Ata, at kinowe Yetut Keretut kinikime linik logonet eerit nogo logonip o. (Roma 13:14)

  1. Ala wone kulunik kalinik aret, ninikime nunggwi logorak. (Mazmur. 1:2-3)
  2. Ala wone yi ti ninamigak pogom, ninameli pogom, ninikime yi’patinuk logorak (Amatal.3:3)
  3. Aakumi mbi mban nunggwi kenok ineenik logogun abu lek o. (Mat. 4:4)
  4. An mbi abu ee’nake, ndonggo panege ti, neenu aret minggirak o (Pilipi.4:12)
  5. Neebe neenik logorak tu yo’nege mengge’ndak kat nimbirak logonet kale’nggen ambik ee’nake logomunggun o. ( Nappiyaregerak 2:28)
  6. Ala wone inikime nunggwi paga, niniki ngget ogobak kigiriyak. ( 2 Korindut. 5:17; Epetut 4:23).

Wakkagak:  Aakumi inagabolo paga yelok igo menggarak ti nano nunggwi paga mbakop? Wam nunggwi paga inagabelo nggerenggga eeke yelok kogo menggarak ti pogom, Ala wone nonggo logomundak me, Ala nen ninete yelok niyagin o.

16. Nineenik Kologogurak nogo Eo, Yinuk eeko Logorak Wone.

Nit niniki abet mbakwi nogo ndandak eebe inom eeka’lek logonet abet mban mbakwi kenok, nit ambi eeppinaniyak lek me, we aanom warogo abet mbakwi kogo ogorik o.  (Yakobut 2:17).

  1. Konembunuk eo, yinuk, eekwi nogo ti ineenik aret logogun me, inale’nggen aret logowak o. (Matiyut 5:5-12).
  2. Eeka’lek logonet konenggwi mban wonogwe kenok ti, aanom warogo aret kogo o. (Yak.2:17).
  3. Konembunuk lirogon aret eo, yinuk, eenip o(Yak 1:23)
  4. Kinaruk mban konenggwi kenok ti, kit aret kinambot laganggologwe me yoniraga o. (Yak. 1:22)
  5. Abet mba’nuk eekwi ninok ti, nit Karetut aliru mbanak ninikime me, aakumi nen yelok nigwi ti aret (2 Kor. 3:3)
  6. It aakumi inegen nega’lek logonet iniki noba panggo mbunuk abet nombakwi ti perak iniki ale’nggen aret logowak o. (Yaya 20: 29)

Wakkagak: Abet ta mbareegurak kwe, eekwi lek kenok ti,

ineebe ta wono gwe kwe, iniki ta o ndanda  nogogwaara o, yinuk, aap Yeremia nen ari ti, kagan a,lek a? (Yeremia 12:2)

 

 

III. ALA NEN NINABUWA NGGWOK LOMBOK MBAREEGERAK WONE.

17. Ala Ninabuwa Mbake Nagagerik, Ninagap Ndariyak Nduk Aput Nappi wagagerak Wone.

At Ala nen yi aap ndi aap abok aret inabuwa lombok mbareegerak me, kit kiniki noba panggo mbunuk, abet nombakwi kinok, lek eerogo pinagagin lek o. mondok-mondok kineenik logobagip nduk Aput Ambolom ndarak An aret napani wagarak o. (Yaya 3:16).

  1. Inabuwa mbakwi alom ngga nen (I Ya. 4: 7)
  2. Inabuwa mbakwi ti Pi’ndondo ndonak me, aakumi nen piya korak abu mek aret (Epetut 3:17-19)
  3. Inabuwa mbakwi inikime mikoloolik kenok at kambak negen aret wonage o. (I Ya 3:14)
  4. At orewi eebi inombake kenok at aap inoka aret wonage (I Yaya 3:15).
  5. Nonggoti agago ninorewi ninok niniki kunik aganako logorak  (I Yaya 4:10)

Wakkagak:  At Yetut nabuwa iniki kunik nggwok lombok nomba’nuk nake kambeegerak ti kokwak, an Karetut niniki kunik eeke logonet aakumi inake nen kamburak ti perak ao, lombok mbake agarik o.

 

18. Ninabuwa Nen Ala Nit Aakumi  Pogom   Eeppateegerak Wone.

At iniki nen aret tebe patinuk, “aakumi inayeloman kokwak ekola a”, yinuk, aakumi nit pogom aret nda’nagagerak.  (Pilipi 2:6)

  1. Yetut ti Ala aret kwe nonggop nduk eebe tebe pateegerak? (Pilipi 2:5-6).
  2. Yetut nonggop nduk eyo karo-karo ago paga kambeegerak? (Pilipi 2:8)
  3. Yetut ninabuwa mba’nuk eppinaneegi pogom, nit niniki togoti ambi mikkologorak ilik, lek a? (Pilipi 2:5)
  4. Ala ninabuwa mba’nuk aput nappi wagagerak pogom, nit ninorewi inake nen kamburak op aret mbako logowok o.  ( I Yaya 3: 16).

 

Wakkagak:  Aakumi Lani Toli mendek ninabuwa mba’nuk, nineenik mondok logorak wone nogo wonok yo’nira wogogwaarak me, inoregwaarak aap mbere nogo kinenu ogotik ilik lek a wologwe? Ninowe Yetut nen eppinaneegi pogom eekarak ti igop a, lek a? piliput Tuwan Dale imbirak ekaarak nogo aret yogo o. napuri.

19. At Ninabuwa Mbake Nogo Nen Ninabuwa  Mbareegerak Wone.

It aakumi inabuwa mbako logonet eekwi ti, maluk eeriyak inikilom mbakulik o, ata Ala ari menggerak eerit norak mban inikilom mbako menggarak o.  (I Korindut 13:6).

  1. Ninabuwa mbake nen iniki kongge nogo yi aret. 

    (I Korindut 13:1-3)

  1. Ala wone inom yi wone ndi wone tigitogon kologo nogorik eekorak kwe, ti aanom warogo mban eekotak ari ti, ngge eeka’lek ninok yo’nirage mbakop? 

(I Korindut.13:2)

  1. Ninabuwa mbake nogo ninikime wonage lek kenok, ninorewi inabuwa mbariyak kunduk meek mban aret o. (Yakobut. 2: 13).
  2. Ninabuwa mbake nogo nen, eebe paga ambit eerogo pinaneegerak me, aap ta nen ogorogo pinaniyak op mbakop? (Roma. 8:35)

 

Wakkagak: At ninabuwa mbake ti nen nit aakumi mbogut nggwen awo wakkaga’lek kagak ninabuwa mbareegerak me, lek ariyak ti abu lek aret napuri kinawonak.

20. Niniki-kiniki Kunik Logonet Eeko Logorak Wone.

Kit kineebe kiniki kunik eekologo monggotak pogom, kinom monggotak togop aret aganako logonip o.

(Yakobut 2:8)

  1. Ninorewi ninom niniki-kiniki, nabuwa-kabuwa, nore-kore ago Yetut paga logonet eeko logonip o.

(Pilipi 2:2-4)

  1. Aakumi inabuwa mbakeelik, aa’lom mban kolewak eenggi lebenakot yi kirap, yinuk, Ala nen mbet nirage ti kogop a? (Titut 1:12-13)
  2. Kwe Arekap yawukak aret kwe, nonggop eekerak paga agap  nda’kolegerak kineenu?  ( Ibrani 11:31).
  3. Aap ninom wim mbanak aret kwe, niniki kunik aganaburak ti ndak aret mbakop? Ndak aret o. 

(Matiyut 5:45; Epetut 4:8)

 

Wakkagak: Aap ambi wariyak nduk wonagagerak kwe, amendek paga agap ndakolagagerek me, nit yugwak Ala nen Aberiniki wo’iragagerak paga, niniki kunik aganako logowok o.

 

21. Aberakam O Mamere Tu Paga  Ooliya  Wukkerak Wone.

Ndi, kinorewi inabuwa nen obeelom eeppigwi kinok perak, kinowak loniyak nogo kinagabuti lek aret logomunggup o.        (Yakobut 2:13)

  1. Nano nduk Abarakam tu paga ooliya wukkerak?

 (Yakobut. 2:8)

  1. Aakumi ambi ti nogwe mbarulik, name unggwi wora’nip yinuk nomonogo mambigerak ti nano paga eekerak mbakop? ( Yakobut 2:1-8)
  2. Aap aakumi inabuwa nen obeelom eeginaburak ti, yi abu mbi abu negen wen-wen eeke menggerak ti ta mbakop? Abarakam aret. (Wak.18:1-3’ Matiyut 5:6-7)
  3. Nit aakumi inabuwa mbakwi ti ninikime wonage lek kenok, nineebe kambak negen aret wonogwe ogoorik, norewi.  (I Yaya.3:14)
  4. Aakumi inabuwa mba’nuk inake tamban eeke, kamendek wogorage eeke ti Ala abu eenu aret menggerak.(Nappigak. 10:4)

Wakkagak:  Aakumi kat kame tungga paga  yinggwi unggogwe eekwi abu lek kenok, an aap yi abu meek, inabuwa mbakeelik, mbukkunik, liloorak nogo ti an aret me ai, yinuk, lippake logot o naput.

22. Inabuwa nen Iniki Puru Ari Wone

Aberiniki perak ninabuwa nen iniki puru ari logonet nit ninoone yogolik mendek paga ninake Alla  yoge menggerak. (Roma 8:26).

  1. Inabuwa nen iniki puru ari kenok ti aakumi yenggwa irogo menggarak.   (Roma. 8:6; Matiut 14:13-14)
  2. Inabuwa nen iniki puru  yinuk, andi inok lek eeppige menggerak (Mat. 14:14)
  3. Inabuwa nen iniki puru yinuk maluk eekwi inok, inomaluk ineenggot eerogo pigo menggarak. 

(I Pet. 4:8; Ibr. 8:12)

  1. Inabuwa nen iniki puru yinuk, yiluk maluk inok, aaninggin inoba age kenok, ninom logonuk iname nogwe inok, niniya wogwe iinok, ineenggi lek inok abok aret iniki puru yinuk yenggo irogo monggorak.  (Pilipi.2:2-5)

 

Wakkagak:  Nit aakumi yenggwa irogo monggorak ti, ambit inabuwa nen iniki puru ari kenok mban eeko monggorak nogo kinenu aret o.

23. Inabuwa Mbakwi Mondok-mondok  Nu’lek   Logogin Wone.

Niniki abet mbakwi inom, iniki lunik wonogwe inom, aakumi inabuwa mbakwi inom, wone alom kenagan wonage kwe, nabuwa kabuwa mbakwi ti perak mondok tiyanak aret wonage o. (I Kor. 13:13).

  1. Nonggop nduk inabuwa mbakwi ti mondok logogin yo’niraga? Inabuwa mbakwi ti Ala aret  o. (Yaya 14:12)
  2. Inabuwa mbakwi nogo lek age kero lirogon eeko logonet, porogo logonip o. (Iberani.13:1).
  3. Inabuwa mbakwi ti Ala obabut aret kagak, nit nen mbo pugun kenok, nineebe abok kobak ariyak kagi o.  

(I Korindut 13:3)

  1. Nabuwa-kabuwa mbakwi ti yi eneri ambit time nen, mbolok kunogo mambinanit wagagerak.( I Kor 12:13)
  2. Inabuwa mbakwi ti ambit aret me, aap ambi nen neenggi mbanigi o, maluk noba aga o, ata, yogop ndogop ee’naki o, ari kenok nit abok aret ndak wakkologo monggorak nogo lek a?    ( I Korindut 12: 14-20).

 

Wakkagak: Inabuwa mbakwi inom, Ala wone inom ti, Ala eebe aret me, wiganinuk tit nage aret me, wa’me puupok ata, oome kinikime time mambinip o, napuri.

 

24. Ala Inikilom Kinombariyak Wone.

Kit Keretut kinom kunik wonogwe me, nabuwa-kabuwa mbakwi nogo lek age kero, lirogon eeko logonip o.

 (Ibrani 13:1)

  1. Keretut paga inomanggen yakkoloorak kenok, eyo kumulage pogom aret nu’lek logorak. (Kolote 2:7)
  2. Nabuwa-kabuwa mbakwi nogo ninikime mambatumunggurak kenok, Keretut Yetut paga ninomanggen  nu’lek yarak ti aret o. (Yaya 3:16)
  3. Nabuwa-kabuwa mbakwi nogo ti, mbutinggawi pogom ngget ambik aakumi inikime ndanuk yi unggwage menggerak. ( Ibarani 4:12).
  4. Nabuwa-kabuwa mbakwi nogo lek age kero lirogon eeko logowok (Ibr. 13:1)

 

Wakkagak:  Eyo Kumulage nogo ti nggwen paga wunggelik, ata, o yuguma’me nggat me mban wungge menggerak ti nano pogom

25. Inabuwa Mba’nuk Yenggwa Irogo  Logorak Wone.

Aap ambi eenggi warak nogo nen ore aninggin oba agaarak enegen kage kwe, at obalombok o, yinuk, iniki nggilimi wonage kenok, Ala nen aakumi inabuwa mbake menggerak nogo mendek wonage abu lek o. (I Yaya 3:17).

  1. Wologwe wae, norewi o! Aap Abarakam o Mamere tu paga togon ooliya wuri nagagerk ti nano nduk mbakop?  (Wak. 18:1-15)
  2. Abarakam nen aap tu paga wogwe me non mbambinok inanoya eeregerak nogo lippege’ndak ilik lek a? (Wak.18:5; Ibr.13:2)
  3. Aap Abarakam aput wogoriyak paga eekerak nogo yi aret kagan a?   (Wak. 18:9-15).

 

Wakkagak: Kumi nanu eeko menggarak nogo kinenu o. at kunik ambi kawogwe kenok, ayum ambit togon langgunik nege menggerak nogo aret nggorogo wogorage eeke menggerak nogo ti kineenu o. Ti eeke menggerak ti nano paga eeke menggerak mbakop? Inikime inabuwa mbakwi nogo itok ngginik wonage me eeke menggerak.

 

IV. “ALA WA”, YOGO LOGONET,   AKE POGO LOGORAK WONE.

26. Kayin Kaben Imbirak Ala Ake Peregwarak Wone.

At Kaben nogo ti ndomba aa’nduk ndarak obeelom nogo aret wogoge nagagerak kwe, ndi, at Kayin perak ti mbi kom Ala inikilom lek pereegerak me, Ala wolik mbo pereegerak. (Wakkagagerak 4:4-5)

  1. Nonggop nduk at Kayin pereegerak nogo Ala nen wolik?

 (Wakkagagerak. 4:5)

  1. Ala nen nggino yo’nirage nogo ngge.  (I Yaya 3: 12;).
  2. Nonggop paga Ala nen Kayin pulunogo pereegerak?

(Wakkagagerak. 4:11).

  1. Niniki aaninggin ee’ninake kagak Ala ake purak abu meek, Ala kunduk worak abu meek mban aret.   (2 Kor. 9:7)

 

Wakkagak: Aakumi yi mendek ndi mendek wo’nirogwe logonet, iniki aaninggin kagak wo’nirogwe ti, inete paga yelok igo monggorak. Ndi, iniki ananinggin lek teeluk paga wo’nirogwe ti kunduk inite paga yelok mban igo monggorak nogo lek ya? Togop me, Ala wogoriyak nogo nonggop logonet wogoriyak mbakop?Ala wogoriyak kenok, niniki teeluk,  iindok nggi yogwe logonet wogoriyak o.

 

 

27. Abarakam Ala Ake Peregerak Wone.

At Abarakam nen yi mendek ndi mendek kugun wonok nogogwarak waganegerak nogo, eenggi linggi mbunuk 10 age mbaregi, ambitak yendenogo, at Melekiteret aret wogoreegerak.  (Wakkagerak  14:20).

  1. Ala nen yenggwa nege kagak wim ti eeki o, ari nagagerik Ala ake peregerak. (Ibr. 7:4).
  2. Aap Melekiteret tit a mbakop? (Wak.14:18)
  3. Abarakam iniki abet mbakerak abut mbanggerak nogo ngge mbakop?  (Wak. 22:1-12; 16:)

 

Wakkagak: Endage mban porogo logorak ti lek, ata abet mbake aret eeke logonet,  Ala endage kenu logorak kenok kat Ala ore aret aga’ndik o.

28. Abarakam Apuluk Ala  Wogoreegerak Wone

Kapuluk ambolom ambit aret kwe, an nake mondok nggaruk togon wo’nenge’ndak ti paga, kat abet aret Ala kagabiti kegirak me kaput ti oba andi pandi eeppugun o. (Wakkagagerak. 22:12)

  1. Ala nen Abarakam abet aret agabiti nombake mbareegerak ti ngge paga mbakop? (Wak.22:12)
  2. Ala nen Abarakam kat nore aret yogerak ti ngge eeke kenok (Yakobut 2:21-24)

 

Wakkagak: Abarakam apuluk ambit ndarak aret kwe, nggaruk togon Ala wogoregerak ti pogom, nit yugwak aakumi inabuwa mba’nuk, ninamendek ambit mbaka’lek nggaruk togon aret wogorogo logowok o.

29. Nonggop Nduk Ala Ake Pogo Logorak Wone

Yi mendek ndi mendek tigitogon ti at unde aret me, at ambi wogoriyak abu lek aret kwe, ata, nit wo’nirage nogo wa yinuk, keyage wako logonet wogoriyak.  (Nap. 17:24).

  1. Nonggop nduk an Ala nduk wo’nirip yo’niraga?

    (Wund. 13:2; Nap.17:14-28).

  1. Nonggop kenok mban Ala wogoriyak.

 (Ala Unde 27:9-13).

  1. Ambit kagak nggaruk togon aret wogoriyak.

(Ala Unde 27:9)

  1. Ala ambokan laganiyak op mbakop?

(Ala Unde 27: 10).

 

Wakkagak: At enegen abok kegerak kagak, kat ambi tepati yinuk tepatumunggun kenok, aap kat ti, wi. Aret kombako. Ala enegen nega’lek me yinuk wiwi eeriyak meek togon.

 

30. Nineebe Ala Wogoriyak  Wone

Domba Ala ake mage negen warogo wogogo mengga kwak, kinebe inom kiniki inom abok aret kinogoba Ala mban wogo’nip o. (Roma.12:1)

  1. Aakumi nggwen paga eeko mengga kwak eeko logogup o. (Roma 12:1-2)
  2. Nineebe ti Ala ake lenak aret (Roma 12:1)
  3. Ala wone yorogwe me  yinuk, onggo wokkirawak nduk  nggino yugup, ata, an Ala ake pugu nengga’lek logonet kambikit o, mba’nuk koninip o.  (I Kor.9:18)

 

Wakkagak: It aap kolewi inale’nggen inoba pigwi ti nano eekwi inok? Ambi penggek worappigwi iinok inegen penggek togon pegigo menggarak. Togop me nit yugu’ndak ninogoba Ala nano worapiyorak? Nineebe Ala wogoriyak.

 

31. Niniki Nineebe Ala Wogoriyak Wone.

Kiniki inom kineebe inom abok aret at unde logowak nduk wogo’nuk logonip o.  (I Pet. 4:19)

  1. Nonggop nduk niniki nineebe tigitogon wogoriyak yo’niraga?  (I Kor. 6:20)
  2. Nineebe at unde aret me, eegu nibinogo aakumi yerenogo wogororak ti mage o. (I Kor. 6:20)
  3. At nimbirak muk ambit ogorak me, mbere wonogwe  lek aret o.(I Korindut 6:17)
  4. Nonggop nigak Yetut ninake eeregerak me yo’niraga?  (Roma 5:5)

 

Wakkagak: Wulaga yi abu nen le ari logonet  amili lobak yurak eeke me, le nggaruk yuwak nduk yi mendek ndi mendek wogori wagak  eeregwarak kwe, le nggaru ari abu lek aret me, ata, ambi nen niyo wogori nduk eeke nagagerik le nggaruk yereegerak ti pogom, ninogoba nen nggino yo’nirage ti nano mbakop? Nineebe aret.

 

32. Ala Ake Pogo Logomonggoorik Ala Abok  Mbaniyak Wone.

Kit kuwak eeko logonet kiniki aaninggin nen kineebi mbakak kuwak eeko logogup o. ata, kinalitik-kinalitak kiniki mba’anuk nen ale’nggen paga kuwak eeko logonip o.  (2 Korindut. 9:7)

  1. Ala ake punuk at abut mbaniyak op aret mbakop? (Maleaki 3:8)
  2. Nonggop nduk an nabut mbaninip yo’niraga? 

(Maleaki  3:10)

  1. Ala ake punuk ninamendak niniki kunik eeko logorak op aret mbakop? (Mark. 10: 20-22; Ala Unde 27:9-10)
  2. Ala ake kulinik mban pugwi ninok nineenggi lek ariminggi mbakop? (Nap.4:35)

 

Wakkagak: Ala ake pogorak nogo ti kugwi ogole warak  abu pekkorak meek nogo mendek aret  agarak me,liipatiyak o,  napuri kinawonak.

 

33. Ninamendek Paga Ala Endage Tiya PurakWone.

Ninamindik-ninamendek paga inom, anggen yugu iyalok mendek paga inom nen ninogoba endage tiya puwok o. (Amsal 3:9-10).

  1. Nonggop nduk ninamindik-ninamendek paga nen an nendage tiyapinip yo’niraga? (Amsal .3:9-10)
  2. Ninamindik-ninamendek tigitogon nggeme mban pako logowok mbakop?   (Mal.3:10; Mat.6:16-18)
  3. Kologwe ti meek negen kwe wogorogwe ti perak iya o. (Nappigak.20:35).

 

Wakkagak: Aap ambit ambi nen yabu mbuluk waganogo yake kenok mbi mbuluk aret ndakolage menggerak, ndi, ambi nen yabu nggwok aret waganogo yake kenok mbi nggwok aret ndakologwe, eeko menggarak nogo kinenggo’lek ya?

34. Ala nen Nggino Yo’nirage Nogo Nano Wone.

Nineenik logonet Ala ake mban eerit nogo logowok nduk, nineebe apit aret Ala ake lenogo purak ti op aret o, yinuk an ao, mbake logonet yokirage agarik o.  (Roma 12:1)

  1. At Ala nen nggino yo’nirage nogo nineebe niniki ti aret  (Roma 12:1-2)
  2. Nano wonok wogori wogwe ninok Ala indok yo’nirage menggerak.  (Roma. 12:1-2)
  3. Nineebe Ala wogoga’lek logonet ninamendek mban Ala wogoriyak op aret mbakop? (Galatiya 3:10)
  4. Nineebe Ala ake punuk maluk eeppurak op aret mbakop?   (I Kor. 3:16-17).

 

Wakkagak: Kamigelo kanggo  wogoge logomengge’ndik, ti’nuk ambot lagambunuk kola naga’ndak ti pogom,  keebe Ala wogo’nuk kiyokan wororak op aret mbakop? Abu meek ubi, napuri.

 

V. ALA AKE PUGU UNDE WARIYAK WONE

35. Ala nen Aap Lewi Mendek Miginabeegerak Wone.

Kinamindik-kinamendek 10 wonage kenok ambi yendenogo an nake panugwi kinok, it Lewi an nake eekwi nogo nen mban waganggo logowak o. (Iberani 7:5)

  1. Ala ake pugu yi nili-kili yogo logonet noorak abu mage o. (Roma 14:14; I Kor.9:13)
  2. We wuppagagi perambagagi yogo logonet eeriyak abu mage o.  (I Temuen 2:12-26)
  3. Aap ineebe nonggop kenok mban poro logorak 

(Ala Unde 8:22)

  1. Wu Ala ake pugu ti, yi mendek ndi mendek larak pogom aret me, aap iya nen pigorak.  (Nap. 5:1-4),
  2.  Yurat eekerak nogo kineenu aret.

 

Wakkagak: Lewi mendek arulik kagak ake pugu pigorak mondok meek  aret o, napuri.

36. Narap Abiku Imbirak Eeregwaarak Wone

Kit nen erambe lippogo logonet, ambi yi Ala ake eekak lenak kagi, ambi yi we ugun eekak yurak kagi, ambi yi eeriyak mage aret kagi, ndi, ambi yi eeriyak op aret kagi mba’nuk lippogo logonip o. (Ala Unde 10:10)

  1. Narap Abiku imbirak inokerak nogo nano eekwi inok ?  ( Ala Unde 10:10)
  2. Kani alik mendek  ti nano kani kuni wagarak 

(Ala Unde 10:1-2).

  1. Nit aap mamunggak nen Narab Abiku imbirak inobabut pogom ambi kunggologorak ilik lek a?

 (Ala Unde 27:9-10)

 

Wakkagak: Wulogwe, uuu..! wam perak at ebe larak aret kagak nengge kogo monggorak nogo me, ndi, nit aap ti niniki alik koonak, maluk inom op inom lengga’lek ugun-ugun eerit nogo logorak op aret mbakop?

37.  Aap Lewi Mendek nen  Ala Ake Pugu  NogoPoro Logonet Eeriyak   Wone.

Ala ake leenak ayuk warak kogo logowak nduk mbuti emas paga meeli negen ogobak kigirik nogo anobak paga kwippereegerak.  (Ala Unde 8:9).

  1. Aap Lewi ti taani mbakop? (Ala Unde 8:10-13)
  2. Nonggop nduk Lewi mendek mban unde logowak nduk lenogo pireegerak? (Ala Unde 8:5-8)
  3. Ala ake pugu nengge logorak nogo, aap eebe nonggop kenok mban nengge logorak mbakop? (Wundegwaarak . 29:6-9)
  4. Aap abu ki’kak nakeelik kenok mban Ala ake pugu yi unde wake logorak yinuk yo’niraga wulogwe. 

     (Titut 1:7-8; I Tim. 3:1-4).

 

Wakkagak: Aap Ala ake pugu yi unde wake logonet eeke logorak nogo ti, komengga mondok eenggi pigaganggeelik mondok ki’kak nakelik eeke menggerak  ti nen, unde wappunuk eeke logowak o. ndi, lek kenok, kat aap ti yugum menggen yugu iname’la nabenggulik kagak nabe mbake’ndak ti aret.

 

VI. ALA WONE YI WONOK YI AWI  NDI   AWI       WIGANIYAK WONE.

38. Ala Wone ti Keele Mariyak Mondok Meek Wone.

An wone ti aret yorage neenok, maluk eeppanegak mban eerit wogoga-wogoga irip paga, “Aap abu maluk eeka o”, yinuk keele marogo mambigo menggam mambanegwaarak kwe, Ala wone perak keele mariyak meek me, wiganinuk nage aret agarik o.   (2 Tim. 2:9)

  1. Yetut nen noone yugu yi wonok nogwe kiigak o age yobok kuli aret o, yinuk, yo’niragarak nogo lek a? (Nap.1:8)
  2. An noone yugu yi wonok, aakumi abok yoranuk an napuri mban eerogo piyamunggup o, yinuk yereegerak nogo lek ya?   (Mat. 28: 18-20; Mark. 16:16-18)
  3. Ala wiganit iyo ndi o nogwe kiigak kinalik pinagagin lek kinarum aret logogin yereegerak nogo lek a? (Mat. 28:20)

Wakkagak:  Eeringga mbambut alom nggwen kunik kagak mbuk aruwak nduk mbambegak mban eekatak kwe, omanggen inom kinulik me, yingge mban kenok inanini age menggi kwak, Ala wone yi wiganit nogwe me non mbambegaatak kwe, kagak wiganit tit nage aret agarik o.

39.   Yabu Eegu Purak Lek   Worok Togon Eeriyak Wone.

An neebe neenik logorak ti iya lek o, ata, Ala ninabuwa nen we wo’nirage menggerak wone yorage logowak nduk, Yetut nen unde eppaneegerak nogo, mbo pega’lek worok togon eeriyak ti perak iya o. (Nap. 20:24)

  1. Aakumi ineyabu nen ta, lu puurak op aret kwe, Ala eyabu me, yi o ndi o wiganit nogwe nigak worok togon eeriyak ti perak op o. (Nap. 20:24)
  2. An eeke logorak nduk unde eepaneegerak nogo, ando eeka’lek neenok nenggali wappaniyak ti perak iya mbake minggirak.  (Pilipi 1:20)
  3. An kat koone wonok nage me, kat nen mban pi’neeret nak o. (Gal.5:25)
  4. Aberiniki nen, “nak o, ari kenok ti, nogwe aret menggarak, ndi mok ari kenok ti wogwe aret menggarak, ndi, yi eeru ari kenok ti eekwi aret menggaarak. (Lukat 7:8-9)

 

Wakkagak: Aberiniki nen one ari kenembunuk mban eerit nogo logowok o, ndi,  ninomawi paga eeri nawi yinuk, namunggurak kwe, ndak arigin abu lek o

 

40. Ala Wone WONOK Nogwe Logonet Eeriyak Wone

An obeelom wone yoranet nege minggirak nogo ti, Ala nen yoranet nege logot o, ari kenok, yoranet nege minggirak ti paga an wogo patiyak abu lek o. an obeelom wone yoranet nege lek neenok maluk eeppaniyak me, nagabiti mba’nuk yoranet nege minggirak.  ( I Kor.9:16)

  1. Yabu eekwi ninok mban onggo wo’nirorak nogo keenu a, lek a?   (Roma. 4:4; Luk. 10:8)
  2. Yabu eeka’lek logonet, onggo kolage kenok, aa’lom lombok kolewak nogo ti aret yo’niraga  (Titut 2:12-13)
  3. Aakumi inawi namunggorak me, wokkinakwi iinok kinom aret logonet wone yorogwe, inomaluk lek eerogo pigwi, inandi kenok lek eerogo pigwi, eekwi logonu o.(Luk.10:9-11)
  4. Ala wone wiganiyak aakumi yororak nogo yi aret.

    (I Korindut .15:3-4)

  1. Ala wone wonok nogwe onggo kolorak ti, Ala wone we aret kinenu eeppinagit nege minggirak nogo ti, an onggo kolage ti aret o.     (I korindut 9:18).

Wakkagak:   Onggo wogoge logonet we wo kigi o yoge lik, ata yabu eeke’ndak onggo wokkigo o, yinuk yoge menggerak nogo me, agi kola norak ti paga kiniki lunik logonet yabu eeke logot napuri.

 

41. Ala Wone Wonok Nogwe me Ee’ninaburak Wone.

It aakumi kit kinone konenggwi kenok ti, an noone aret konenggwi, kit mbo pinagagwi kenok ti, an aret mbo panugwi, ndi it nen an mbo panugwi kenok ti, at nen nappani wagagerak nogo aret mbo pugwi, eeko menggarak aret o. (Lukat 10:16).

  1. Ala wone wonok yora nogwe me, nineebe wo’ninakwi inok ti, Ala eebe waganggwi aret.

 (Lukat 10:16)

  1. Ndi, nit ninabok mbambunuk mbo pinanugwi kenok ti, an mbo panugwi aret yo’niraga.  (Ndawi 105:15)
  2. An nayeloman Ala wone wonok wage ti abok mbanugup yo’niraga.   (Ndawi 105:15)

Wakkagak: Nit aap Lani ninobabut onggo-onggo eeko monggorak nogo kinenu aret o napuri, “yabu lengganumundak me, eeppinani wogwe iinok it lengganggwi kunduk eeppiyorak niniki ale’nggen aret, it nen niname pe’niya wogwe kenok it pegiya norak niniki ale’nggen aret, ndi, it pe’niya wogolik inogogun lakot mban menggarak kenok, nit kunduk iname niniyok pugulik eeko monggorak nogo pogom, at mbo pumunggurak kenok ti, at nen mbo pinanigin aret mbakwi logowok o.

42. Kinagabiti Lek Kiniki Ugun  Tayenak  Logorak Wone

Kinagabiti lek kiniki ugun tayenak logonip o, yinuk, agan wogo agarik o.  (Nahum 1:15)

  1. Aap taani nen kinagabiti lek kiniki ugun tayenak logonip o, yinuk, agan wogo agarik o?   (Roma 10:15)
  2. Nonggop kenok inagabiti lek menggarak.

(Ndawi 23:4)

  1. Nonggop wonogwe ninok Ala engganom paga ninagabiti mbariyak lek yo’niraga? (I Yaya 3:21)
  2. Nonggop nduk Ala engganom paga ninagabiti mbariyak mbakop?   (I Yaya 3:19-21)

 

Wakkagak: An mbi abu kenok ti neenu aret minggirak, ndi abu lek kenok kunduk neenu mban aret minggirak. Togop me mbi ndonggo pinangge kenok niniki tayenak monggorak pogom, mbi abu nen ninagabiti warak negen ninoone lek puk wonogwe niige kero lippatuwok.

43. Yabu Erit Nogwe Onggo  Wo’nirorak Wone.

Aap ambi onggo wogoge logonet yi we wokkigi yogelik, ata, yabu eeke’ndak onggo aret wokkigi yoge menggerak.  (Roma 4:4)

  1. Yabu eeke onggo wokkirakit yegerak nogo kenu a lek a?   (Yaya 6:27)
  2. Yabu eeppaniyak yegerak nogo yabu ngge mendek ya?  (Yaya 4:34)
  3. Yabu yonggo pegerak nogo muk worongge’ndak a, ata, eegu lu pege’ndak a?   (Napiyareegerak 20: 24)
  4. Yabu nggwirit-nggwarit eekwi ti aanom warogo eekwi lek, onggo kolorak nduk eekwi nogo me lippu.

(I Korindut 15:58).

 

Wakkagak: yabu yonggo yokegerak eeka’lek logomenge’ndik, konengge larak kenok we aret na unggurak op mbakop?

VII. KUGUWAK AMULI KUNGGWI WONE

44. Kuguwak Amuli Kunggwi Mage Wone

Kit an niniki kunik me, kuguwak amuli kuniyak mage o. kit aap kiniki warak aret me, wone yokkirage yi mban kiniki wakkogo logonip o.  (I Korindut 10:14-15)

  1. Kuguwak amuli kunggorak nogo ngge o. 

(I Korindut. 10:7-8)

  1. At Allah ti kuguwak awi wurik me unggurak abu meek aret. (Nappigak. 17:24)
  2. Ti eekwi niinok ninawi ambit monggorak nogo, mbo pinaninuk mbaganigin me, ninawi wum arigin aret.

 (Matiyut. 21:13; I Korindut.6:18-20)

 

Wakkagak: Wulogwe wae, wone yo’niragarak yi, eyo wondet longga, ninaonggu’me yarak wonage kagak towe ambit yagak ambi wakulik nogo aret me, ti pogom ti Yetut ti wondet wuriyak aret me, nit ambi ninikime kuguwak awi wurik wonage kagak mbogut paga nagun abu lek aret o. (Ibr. 12: 14).

45. Kugi 7 Wunggarak Nogo Unggwi Wogwe   Iyo Tum Wako Logorak.

Kit aap yogo’ndak wonogwe  maluk lombok  eerit nugwi yi, togop aret eekinake kamunggup o. (Matiyut.12:45)

  1. Kugi 7 nogo muk unggwi wororak nduk eekwi me, tum wakkolawok.  (Mat. 12:43-45; Luk. 11:24- 26)
  2. Kugi 7 ti unggwi wororak paga tungga kukorak nogo ngge paga. (I Timotius.6:10)
  3. Tile nogo unggwi wororak nduk yaga’mbena nggewo eyak kuli pogom ena ya wo yagak nege agarik. (I Pet.5:8)
  4. Nggewo eyak kuli nen ndomba inarum wakwi lek kenok muk eyak nibinige yi aret me, yawi Yetut owa’nggun yi paga terogo yimbiyanip o.  (Yaya 10:12).

 

Wakkagak: Kit Gembala inom, pendetai nom, Ala eyabu eeko monggotak abok aret kugi maluk 7 wogwe ti, kinom wim eriyak kinegin kinomale Ala nen wurogo pinagagerak nogo, li’luk eeppatinuk logonip o. kit kinegin yi wonage kagak kinoru kwak, kinegin tiya yuwak nduk mban eeko logonip o, ai napuri wa. (Yakobut 4:7).

46. Kugi 7 Ninom Wim Eeriyak Wone

Togop me Ala abu’me tebe yinuk wonogwe me, ibilit maluk eekinabi wge kenok kole mbaganuwak nduk, kinom wim perenggologwe logonip o. (Yakobut 4:7)

  1. Ala omawi eeppinanuwak nduk ninomaluk nduk paganogo mbo purak yo’niraga o.

(Yetaya 59:2; Roma 6:23)

  1. Ninomaluk mbo punuk at abu’me tebe yuurak yo’niraga. (Yak.4:7)
  2. Ninombambile yikolorak nogo ngge? (Ep 6:17-18; 4:23)
  3. Wim andigwi tile wariyak nogo ti, inabuwa mbakwi ti aret. (I korindut.13:1-5)
  4. Ninuwim male ninogoba Ala nen wurogo wo’niragarak nogo ti, tamban eekwi ti aret.

 (Epe 6:20; Yak.5:16; I Tet.5:17).

 

Wakkagak: Aap Panaga mendek Alemban Weya ti, eegin anikime linik kagak kambeegerak me, owak paga yigin malelo ambuluk wundeegerak aakumi nen pi wakwi wonogwe aret. Togoti pogom, nit nineegin ti Karetut Yetut ninikime wonage me, peebi ninegin ti ambuluk wundigin aret o.

47. Wim Eeko Logonet Eeko Logorak Wone.

Kinowe omawi ambik nogo paga, kiniyok panggombunuk kinogogumbuk logonip o.  (Epetut 6:10)

  1. Ninawim mbanak ti ta mbakop? Tile alik aret

 (Epetut 6:11-12)

  1. Ambi nineebe paga ninawim wonage (I Peterut 2:21)
  2. Ambi niniki piirik eekwi paga (Mat.6:25)
  3. Nineegin male li’luk eekoloorak ti ngge mbakop?

    (Ep.6:14; Ya 17:17)

  1. Ninobabut nonggop ti logonet wim eeriyak mbakop?

 ( Epetut 6:10)

 

Wakkagak: Nit niniyok panggonak ti, Karetut Yetut aret me, panggo mbunuk o nu’lek wurik pogom logowok.

48. It Aap Maluk Eeko Menggarak Wone.

Aap iniki wogopatit nege nogo, iniki tebeerogon wonagelik, yi paga ndi paga mban wonage menggerak. (Abakuk 2:19)

1. It aap maluk eeko menggarak iniki konggwi nogo     ngge.(Abakuk 2:5-6)

2. It aap maluk eekwi ti, pak wurik yugum nogo nen,       kat     pulunik aret yoge kenok, at pelan warak nen abet       aret      me yokkoge, yinuk yogwe ti lippuwok      wologwe (Ab. 2:11)

3. Aap maluk mban eekwi ti nogo onggo ngge eeppiyorak         mbakop?  (Roma 6:23).

Wakkagak: Aap pulunogo pigatak ti iniki kondo ari, inagabiti age, abu agelik iniki kunduk kwi’ndak lek me, kon wakulik we luu agan aret nugwi iigak inanggok aa’nuk kanggo menggaarak. Yetut nen togoti wonogwe me kwaninabukwak aap iniki aruwok ilik, lek a?

49. Yabu Lippunuk Lirogon Mban Eeriyak Wone

Aap ambi nen ogobamini mbere inayeloman aa’nuk inake eeke logorak meek o. Imbirak inake eerit nage kenok, ambi eebi ombake logonet, ambi iniki kunik ombake, ndi, ambi nen eeriyak yoge nogo yanggoorogon eeke logonet, ambi nen eeri yak yoge nogo eebi ombake, eerigin o.kit nen at Ala inom nggwen paga mendek kinenggi warak eekologwe nogo mendek inom lambumbunuk imbirak mugurok noorak ti meek o. (Lukat 16:13).

  1. Aap ambit nen ogobamini mbere inayeloman ariyak meek aret yo’niraga (Luk. 16:13)
  2. Keretut eyabu eeriyak mbake kenok ti, nggaruk togon mippunuk eeriyak. (Matiyut 22:21)
  3. Ndi, wologwe pogom ambime ari nagak eeriyak ti meek o.   (Luk. 16:13)
  4. Keretut nen ari kenok tile nen eo, ari, ndi, tile nen ari kenok Keretut nen eo ari, eeriyak op aret mbakop? Abu meek o. (2 Kor.6:14-18)

Wakkagak: Yi Toli ti linggage ambime nage, kii’me ambime nage, kiyoma ambime nage, eeke minggi kwak, nit aakumi niniki togoti logonet yabu eeriyak ti abu meek lombok ubi, napuri.

 

VIII. ABERINIKI WONE.

50. Aberiniki Ti Nineegin Wurik Wone.

Aakumi nggwen paga mendek iniki konggo menggarak ti an kololik o. Ata Ala nen Aberiniki nappiwagagerak ti aret kolagagirak. (I Koindut.2:12)

  1. Paulut eegin nogo ngge? Aberiniki aret.
  2. Paulut o nenakerak nogo ngge paga? Aberiniki paga
  3. Aberiniki ninikime wonage kagak, kiniki nengge nogo mukok nogwe kinok, at nen iniki ao mbake menggerak. (Yakobut 4:5)

 

Wakkagak: O maan ti ineegin kagak inoko nogogwarak me, yogo’ndak Aberiniki ti ninegin wurik aret me, lippako logowok o,  napurilogwe.

51. Wam Koli Magaragagerak Wone.

Aakumi abet mbareegwarak nogo iniki ambit aa’nuk Ala  yogwi me, Aberiniki nogo mbogut paga nen aberak lek me oome yagabit ari unggwagagerak. (Nap.2:1-2).

  1. Niniki nineebe ambit aa’nuk logorak (Pilipi 2:2).
  2. Wam koli ti awi wiganiyak nduk mban wagarogwe menggarak. (Galatiya 4:6)
  3. Aberiniki nano pogom ma’niragagerak. Wam koli pogom.
  4. Wam koli nogo ninikime mbarembi unggurak.

(Galatiya 4:7)

Wakkagak: wam koli ninenggime wonage lek  weyagat mban wonage kenok ti, wam awi wiganggulik nogo kineenu

52. Aberiniki Nen Ndarak Wone

Aberiniki nen ndarak kenok ti, Aberiniki amendek aret wonage, ndi, aakumi nen ndarak kenok ti, aakumi mendek aret ogomonggoorak. (Yaya 3:6).

  1. Aberiniki tena’me kin agagerak nogo yangga mbakop? (Nap. 2:1)
  2. Nit Ala apuri yelok niyawak nduk, Ala nen wo’niragagerak nogo keenu a lek a?  (Epetut 1:13-14).
  3. At Aberaniki nen mban yo’nirage kenok eerit nawok.

 (Galatia 5:25)

  1. Aberiniki iniki puru ari logonet ninake tamban eeke menggerak nogo lek a? (Roma.8:26)

 

Wakkkagak: Kit niyo mili-mili mban menggerak nogo ugwe a, nggut ugwe a, niyo wuke logonet eeke menggerak nogo lippinip o. ndi, yi nggwi mban eeke ti nano? Aberiniki nogo aret. Yi mili mban wonage ti aap iniki liloorak,  mbuk kunik nogo aret.

XI. AT NEN MBAN WONE

53. At Panggok Mban Wone.

Nineenik wonogwe inom yi eekak ndi eekak eekwi inom, ti at panggok mban logonet eeko monggorak o.

(Nappigak. 17:28)

  1. At kenok nineenik wonogwe.

(Nap.17:28; Nahum 1:7; Tepaniya 1:18)

  1. At Panggok mban yi eekak ndi eekak eeko monggorak. (Nap. 17:18)
  2. At kenok mban niniki ugun tayenak monggorak.

     (Ndawi 62:2; 23:1-6)

  1. At kenok mban yi yabu ndi yabu yo’nggwok miko monggorak.  (2 Kor.8:9; Epetut.1:3).

 

Wakkagak: It kumi ti,  inogonggelomini

Panggok wonogo mengga kwak,

Nit ninogonggelo panggonak nogo ti

Yetut  kanggo menggam nen eenik

 agagerk ti aret  panggo mbunuk

logowok o, napuri..

54. At Nen Mban Narum  Wake Menggerak.

Kat nen kagabiti mbake, kiniki aaninggin eeke eeriyak  ti mage o. An kogoba Ala nen karum aret logogin o.

(Yetaya 41:10)

  1. Ala wone wonok nage keegak an karum aret logogin o. (Matiyut 28:20)
  2. An nen kagap ndakake, kokwi inok kili ari eeke logogin o. (Ndawi 91:14-16).
  3. An karum wonage me, yi aap ndi aap koriyak nduk woramenggarak kwe, kabu’me tebe yugun o.

(Ndawi 91:7)

  1. An nen Malayikat karum logowak nduk nappiya woragin o. (Ndawi.91:11)
  2. At nen narum wonage me, walo eyak kuli inom, nggewo owon eyak kuli inom an nen niyok paga an lebenogo piyagin o. (Ndawi 91:12)

 

Wakkagak: Enege ambi agalo ogoba  panggwok , iniki ugun logonet wonage menggi kwak, nit ninogoba Ala ninarum wonage me ninagabiti lek lek aret unggwi nawok o..

 

 

55. At Nen Mii’nabeegerak Wone.

Kit nen an mii’nabulik o, an nen aret miikkinake nagagerik kit anggen ambik mondok logorak mendek yit nogo logobagip nduk leenogo pinagareegirak o.

 (Yaya 15:16).

  1. Nonggop nduk mii’ninabeegerak nogo ti, nit at orewi aret logowok nduk mii’ninabeegerak.  (Yaya 15:15)
  2. Nit at etenggen pogom ariyak nduk mii’ninabeegerak.

   (2 Kor.3:18)

  1. Nineenik mondok-mondok logorak nduk mii’ninabeegerak.  (Yaya 3:16)
  2. At oone wiganggwi, at apuri leenak maluk eeka’lek wonogwe, ninendage mbogut at eebe unde logorak nduk, o apit me nen leenogo pinaninuk mii’ninabeegerak.  (I Pet.2:9)

 

Wakkagak: Aap ambi apuluk Aap aret nda’nage

 mbareegi  At nen o yime unde wake logogin mbake

nagagerik Iniki ale’nggen ambik agagerak ti ndak-ndak nit Ala nen  endage tiya pogo logonet eekwi ninok Ale’nggen ninombake menggerak o.

 

 

56. At Nen Mban Ninomaluk Koriyak Wone.

Ndi, ninomaluk abet aret paganggwi niinok perak, at Ala yegetak mbeyok arilik, a’me lirogon mban eeke menggerak me, ninomaluk lek eerogo pege logonet, ninikime ko’ninake logogin o. (I Yaya 1:9)

  1. At nen mban ninomaluk koninabigin  (I ya.1:9)
  2. Nit maluk eekwi onggo ti kanggwi aret kwe, ninowe Yetut eebe paga ninonggo mbambunuk nineenik mondok-mondok wo’niragagerak paga wonogwe o (Roma.6:23)
  3. Nit ninomaluk onggo kambak pogom wonogwe me, Ala nen Karetut Yetut eenik mippege logonet ninom aret mippinaneegerak. (Epetut 2:4-5)
  4. An aap abu maluk agalo o yinuk, ninogoba yogwi niinok, ninabuwa nen ninagap ndariyak aret.

(Lukat 18:13)

Wakkagak:  aap male nggurik

Logonet, kambigin a, neenik arigin a?

Yinuk iniki pirik wonage menggi kwak,

Ndi, ninomaluk ambi wonage kagak Ala engganom paga unggwi nagun abu lek aret ari yi. (Ibrani 12:14)

57. At Aput Logowak Nduk Nda’nagalek Nigak Mii’ninabeegerak Wone

Nit awo nda’nagalek niigak Ala eenu logonet at aput logowak nduk leenogo pinaneegerak. (Roma 8: 29)

  1. Ninayonggo pereegerak (I Pet.2:9)
  2. Niniyok ndegen-ndegen nogo logorak (Pilipi 2:2-3)
  3. Kurikme nogo logorak nduk mii’ninabeegerak. 

(Epetut. 5:8).

 

Wakkagak: Aap mbere owe awot imbirak wim nambuko logonet, imbirak inoone wimu yogolik, ata we ineegin nduguk mban yogo logonet eeko nogogwaarak.

58. Keretut Paga Ninomanggen  Awi Yarak  Logorak Wone.

Nit ninomanggen Keretut paga awi yarak logowok o. (Kolote 2:7)

  1. Ninomanggen omawi yappatinuk logorak.  (Kolite 2:7)
  2. Nineebe ti eyo yi eneerime yarak minggi kwak yarak logorak.  (Yeremiya, 17:8)
  3. Niniki nuklek nogo logonet ndegen-ndegen nogo logowok

 (Epetut. 4:32)

  1. Wim andigwi  nogo ti inabuwa mbakwi ti aret.

 

Wakkagak: Eyo kumulage omanggen yugum élan paga yarak me, nduguk yuurak abu meek menggerak nogo kinenu.

59. Niniki Ngget Ogobak Kigiriyak Wone.

Niniki ngget ogobak kigi’ninaburak nduk, Ala wone mban kologo logowok o.  (epetut 4:23)

  1. Nineebe op ariyak kenok mban eeko logowok

(I Tetalonika. 5:21)

  1. Ala wone waganggwi paga ninikime ogobakkigirogo pinaniyak yegerak nogo keenu a lek a? (2 Kor. 5:17)
  2. Aberiniki ninikime logonet yo’nirage eekwi niinok, nit yelok niyagun. (Galatiya.5:22)

Wakkagak: Tawi agut inom lakulik, ata, ogut nggebenogo mbo punuk larogo nonggo monggorak, ti kokwak, ninomaluk wonage kagak Ala engganom paga unggwi nagun abu lek aret yo’niraga

60. Ninakuwi Ninom Eeko Logorak Wone.

Aap kineebe ando nogo ti kinakuwi aret me, kiniki kunik aganako logonet, lirogon ndegeninako logonip o. (Ep.5:30)

  1. Nineebe mbere aret kwe ambit aret ogo monggoorak.

    (Ep. 5:31)

  1. Niniki nineebe ambit aa’nuk ndegen-ndegen eeko logorak   (Ep. 5:28)
  2. Ninakuwi nineebi-nineeba eeppinok mbo pigwi kenok ti, ninengganok mbambatinuk anuwak tu alik  nage, eebe tu alik nage eeko monggoorak nogo lippatuwok o. (Ep.5:30; Wak.2:24)

 

Wakkagak: Aap ambi enegen to aago kenok, kumi ogole nen mbaganggo nogogwaarak me, kwe tawe lambu kirikkwe  ambi, aap ti wonage eenggo’lek me aap ti wonageme kagak ari wagagerak me, aap nogo nen pippege nagagerik mondok mbo pulik eenggi pugu tit kagak aguwi 7 aret age mbareegi alik teppereegerak.

61. Ninabulok Lek Logorak Wone.

An niniki koba panggo mbunuk nabulok lek puk aret agarik o. (Nap. 2:27 b)

  1. Tile nen enegen niniki kaanom kwaru kwak nit noggop eeruwok?  (Epetut.6:10-17)
  2. La’nggi nogo eenggabit iyogobit abok iniki’nggup me mban eeppatinuk menggi kwak nit togop eeppatinuk logowok o. (Roma 8:33-35)
  3. At la’nggi ti awi wurik inom, eyabu aago inom inikime mban menggi kwak, nit Keretut paga logonet inabuwa mbakwi nogo paga mban logowok o.

 

Wakkagak: Towe wewo wariyak  nduk nuwi konggo mengga kwak,  nit Ala inikime  mban kumarak logonet niniki ugun tayenak aret logowok o.

 

62. Niniki Kikkak Naka’lek Wone

It aakumi iniki kikkak naka’lek obeelom mban menggarak nogo ti, Ala inegen kaagun aret me, iniki ale’nggen aret logowak o.  (Matiyut. 5:8)

  1. Kikkak nakeelik ti nano? (I Peterut 1:16)
  2. Nano nduk niniki ale’nggen logowak yo’niraga?

(Matiyut. 5:9)

  1. Aakumi inabuwa nen  mbi abu pogom ee’kinake kenok, kiniki ale’nggen aret mbako logonip o. (Matiyut .5:6)

Wakkagak: Wulaga aakumi inabuwa nen yi abu mbi abu pogom  ari menggerak yi, kanggo menggam mbo punuk ineenik wonogo menggam unggwi nage nagarik ari me, nit togop mbakwi ambi ogorik ilik lek a, wulogwe napuri.

 

63. Ninegen Wone

Ala iniki kunik nen wo’niragagerak nogo, it aakumi abok inagap ndaruwak nduk kiin agagerak.

(Titut 2:11)

  1. Ineegen aa’nduk kwake nagaatik iniki kweebi magage menggerak (Titut 2:5)
  2. Kayuk warak logonet yorage keenok, it aap koone ineebi kombakwi nogo wone maluk yorage lippaganuk nit tebembinaniyak mbakwi kwe lek me, it inenggali aruwak nduk wone kolewak wone kenggali wappagarak lek mendek mban yorage logot o. (Titut.2:8)
  3. Kugi alom kwako menggarak nogo ti, o kota time unggugun lek yagat endekem time aret, ao, mbakak pengge yagak nogo logogun o. (Wayu 22:15)

 

Wakkagak: Nenegen nen wogogo ninikime mambegerak me, neebe kani omonuk me nage agarik o.

64. O Wuum Wone

Aap inowe at aabu’me menggaarak nogo inom ogooko’nok ma’nogwe iigak, inagunu ambit ti wuum arigin o.  (Lukat 11:17)

  1. Inowe togon at abu’me menggaarak kwe, inom ogooko’nok ma’nogo gwaarak ti nano nduk mbakop?
  2. Ala endage ineenggo’lek kenok ti, inawi ambit nogo wuum arigin o
  3. O Wuum aga’lek aganggen keket  ari ti nano paga?
  4.  O wuum ti nano pogom?

 

Wakkagak: O awo wuppunuk kani kungga’lek tekkoorak kenok nonggop logorak mbakop?

65. Ninagap Nda’ninakwi Wone.

Tu kat noorak mbake’nom nogome, maluk eeppagit nogwe iyo, an non mbanggabit nage minggirak.

 (Linggenegwaarak . 22:32).

  1. Keledayi ti nano pogom? Mamunggwak aret.
  2. Aap tuguwa nutik wonagagerak ti ta pogom?Yetut aret.
  3. Mbiliyat ti ta pogom? Ala apuri aret.
  4. Tu non mbambit nage menggerak ti ta? Ala aret

(Lingginegwaarak. 22:32)

 

Wakkagak: Tuwananggin nogo ti inagepala akom mili wunibegek aago nggwok ti nen mban eyo inu a, yugum inu a, kwa punuk apit inoone mumun agan wogoret nage menggerak nogo pogom ti, At Karetut Yetut nogo aret lek,ya? (I Tim.2:5)

66. It Abet Mbakwi Inom, Abet  Mbaka’lek   Inom         Nogo  Logorak Meek Wone

Keretut nen  ari kenok tile nen eo, ari?  ndi, tile  nen ari kenok Karetut nen, eo, ari? mondok eekulik o. (2 Kor.6:18)

  1. Towe wini’nuk ti nano nduk yugum abu’na mban awi mbangge menggerak? Towo eyak ogole nen, Maluk ogole nen (Yaya 2:15-16)
  2. Yugum kole ti nano pogom? Ti Ala pogom 

( Ndwi 62:2)

  1. Towe wini’nuk ti ta pogom? At Paulut pogom, maluk ogole nen kole kuma’nari nagagerak. (1 Kor. 2:12)
  2. Aakumi inenggela’me nen wundi wora’nip ari ti nanog ogole  nen ari mbakop? Ep. 5:14; 2 kor.2:18)

 

Wakkagak: Towe mbiningga’lok wariyak nduk enakatak kagak , inane’nggen abu’na nen mbaganinuk eyo nggwok paga nagabi nage menggerak nogo kineenu aret o.

67. Amburu Nunggwi Wone

An neebe nogo ti mbi abe mbi aret o. ndi, namiya nogo ti amburu abe amburu aret o.  kit ambi nen an neebe inom nunggwi kinok ti, an nen kit ninom kunik, kit nen an ninom kunik logogun o. (Yaya 6:55-56)

  1. Kit mbi ambi nenok lek tu ndanda nogo monggotak a lek a? (Yaya 6:55)
  2. Ndi, amiya inom mbi inom nenok lek kenok Ala awore’nggam unggwi noorak lek aret . (Yaya 5:56)
  3. Ndi, ninomaluk ninikime wonage kagak amburu norak op aret mbakop?   (I Kor. 11:27)

 

Wakkagak: Mbi aakumi nunggwi peginok kama’le ariyak op aret mbakop? Lek o ata, nenggi paga waganogo nambeme mambege neenok mban nama’le age menggerak.

68. Tamban Eeko Logorak Wone

Puk aga’lek kuluk-kuluk tamban  mban eeko logonip o.

(I Tetalonika 5:17

1. Aap inobabut 3 nen tamban eeko menggarak nogo lippogo          logowok o. (Matiyut 6:5-9).

2. Iniki nonggoti logonet tamban eekwi menggarak.( Mat. 6:5-7)

3. Tamban abe eeriyak nogo alom 3 yi aret. (Mat. 6:9-13)

Wakkagak: Nineebe pili ariyak ti ake, mbi  nengga’lek puk ariyak kenok nineebe abu nggona'nige nogo pogom, ndi, at Aberiniki  ambi mbingga pogom ti nano mbakop? Aakumi niniki aret o.

69. Yetut Ninowe Aret o Yinuk, Paganggo Logorak       Wone.

Aap ambi nen Yetut nowe aret ari kenok, an kunduk aap an nawot o yinuk nogoba engganom paga yigin o.

(Matiyut. 10:32)

  1. Nowe wa, ai, yinuk ninikime yogo monggorak ti nano nduk yogo monggorak. (Yaya 3:6)
  2. Yetut niniki wonage kenok Nowe aret ari logot.

(Matiyut. 10:32)

  1. Ndi, wolik kenok Yetut nineenggo’lek aret.

 (I Yaya 2:22)

  1. Nineebe ninogut punggolorak ti ngge paga.

 (I Yaya 3:18)

 

 Wakkagak: Wam inagalo mbere’ndak nen inagalogwe ndaganabegwaarak me, nit nen wam ti agalo yi o, yinuk, lippigwi ti inelak kuninakwi ti paga. Ndi, wam agaluk kunduk agalo elak amburu ti eenu me, wam agalo elak alik mendek nenggelik nogo lippu ubi naput.

 

70. Ala Awi Wuriyak Wone

An nawi miyanak wonage wu’ka’lek logonet, kit kinawi wukolorak mban nombo-kombo agan nogo ogootik o.

(Agayi 1:9)

  1. At awi miyak yegera nogo ngge mbakop? 

    (Agayi 1:9 a; Wakkagagerak.2:7)

  1. Awi wukwi lek niinok onggo ngge eppinanigin mbakop? (Agayi 1:11)
  2. An nawi aa’nduk wuka’lek logonet, kit nonggop nduk ai nogoba, ai nogoba yo’nogo monggootak? (Luk.6:46)

 

Wakkagak: O wuppunuk ndengga-ndengga wangge logowak nduk wukkulik, ata, nineebe ari unggunuk kani kulinik-kalinik kunggo logorak nduk wuko monggorak nogo lek a?

71. Ninomaluk Paganogo Mbo Purak Wone

An nen nomaluk abu wonage lek aret o, yinuk yogwe kenok, Ala ambot laganggulik kagak laganggwi me, an ti Ala wone ninikime wonage abu lek aret o. (I Yaya 1:10)

  1. Ninomaluk mbo punuk, Yetut alik logowak nduk aret eebe kolorak.  (Wayu 3:20)
  2. Nit ambi eekorak paga ninikime nen nggewo nggwak ari kagak lek o, yurak op aret mbakop? (I Yaya 1:10)
  3. Lek kenok ti lek aret yurak, ndi, wonage kenok ti eo aret yurak (Yakobut. 5:12)
  4. Niniki ngget ee’ninabuwak nduk nano eeko logowok mbakop? (Epetut.4:23)

 

Wakkagak: Aap ambi male iyok me nggurik penggek ege kagak ili ari porogo logorak op aret mbakop? Abu meek lombok ubi, napuri.

72. Maluk Eekwi Iinok Eebi Mbake  Menggerak Wone.

At Ala nen it aakumi maluk eeko menggarak nogo ti eebi inombake logonet ambu’me pige menggerak kwe, ndi, obeelom eeko menggarak nogo perak ti Ala enggawak paga wonogwe menggaarak  (I Peterut 3:8)

  1. It aap Ala inom kunik menggarak nogo iniki nonggop menggaarak mbakop? (Nappigak .2:25)
  2. Ala nen aakumi aret kwe, ngge eekwi iinok ambu’me eeppigerak mbakop?  (Napppigak. 17:16-23)
  3. Yetut mbo punuk tu alik me nogwe inok, yum alik yippinaninuk tu alik me pinanigin nogo keenu a lek a?  (Yaya 21:18)
  4. Nonggop nduk yi ee’ ninabigin mbakop? 

 (Nappigak. 17:24)

 

Wakkagak: Aap ambi nggewo mba’ngge agaluk kagak wappunuk yilok nggunneegerak me, nggwok age nagagerik aap nogo apuri inom nibinogo nenggegerak. Togop me, kat ambi maluk mban kiniki kunik eeppatinuk wonage keenok togop eekabu kwak lippake logot napuluk.

 

 

 

73. Ala Iniki Mbake Ndandak Eeko Logorak Wone

An nogoba mbogut paga mendek iniki mbake nogo ndandak eeko monggoorak kenok mban at abu’me piyagin o. (Matiyut.7:21).

  1. Kuluk-kuluk kiniki ale’nggen mbako logonip o.

(I Tetalonika.5:16)

  1. Kuluk-kuluk tamban mban eeko logonip o  

(I Tetalonika . 5:17)

  1. Kuluk-kuluk kinogoba Ala mban keyage wako logonip o.   (I Tetalonika.5:18)
  2. Aakumi inabuwa nen yenggwa rogo logorak

.

Wakkagak:Ninogoba Ala inikilom ninombake nogo ti:  Niniki ale’nggen paga, aakumi inake tebe yinuk eekwi, ninamendek wogorogwe, inake tamban eekwi, eekwi ti paga aret me, aap Koreneliyut eeke’ndak muk konenggirak o, yinuk, yogerak nogo lek a?

 

74. Iniki Ugun Tayenak Logorak Wone.

Nagap ndaka ti Ala aret me, at nen mban eeppaniyak niniki lunik logonet, niniki ugun tayenak aret agarik o. (Ndawi .62:1)

  1. Nagap ndaka niniki lunik pak wurik kwak ti ta?

(Ndawi 62:2)

  1. Nayugum nu’lek niyok panggonak nogo ta?

 (Ndawi 62:2)

  1. Niniki ugun tayenak logorak ti nano paga?

(Ndawi 62:1)

 

Wakkagak: Kwe ambi ogonggelo iniki nenggetak nogo aret kolage kenok iniki mondok nu’lek minggi kwak, nit niniki nu’lek logorak ti nano paga? Yetut paga aret niniki nu’lek logorak.

75. Ala nen Eeppinanege  Menggerak Wone.

An nen Aliku Ala yoge logonet, an neebe op logowam inom, pak wurogo pereegim inom ti niniki koba panggonak nogoba Ala kat aret o. (Ndawi 91:2)

  1. Aap ambi nogoba Ala o yinuk, kuluk-kuluk ari menggerak kenok Ala nen; agap ndake, arum wake eeke logogin o. (Ndawi.91:14)
  2. Yeenggwa eege, ili ari, aap inenggela’me nen ndinogo wumbi wage, eeke logogin o. (Ndawi. 91:15)
  3. Aap ti endage tiya pege, at ndarak kagak eenik nggorek eepege, eeke logogin o. (Ndawi.91:15-16)
  4. Arum logowak nduk Ala nen melayikat nappiya wage menggerak. (Ndawi.91:11)
  5. Kugi lingga ambi oba nabigin abu lek aret o.

(Ndawi 91:6)

Wakkagak:  Eyo kulok omanggen abu’na kiluk  ineebe 4 paga wonogwe menggaarak nogo ti, ambi  yi toka engganok nggenggen  menggerak, ambi amok mban longgo warak menggerak, ambi ti eebe abu yarak lek ku’luk nenarak menggerak. Ndi, ambi ti enegen mondok lambu menggerak me,ndi, enegen lambu ti agabolo nggononogo punuk wem/ndoman  aret age menggerak. Togop ndak-ndak  nit Ala inikime alik leenak wonog logomonggoorik ninagabolo nggononogo punuk  nagun nogo keenu a,lek a?    

76. Ala Nen Ndegeninake Menggerak Wone.

Ndomba ndegeninako mengga kwak, an ndegenaka Kaliku Ala kat aret o.an namendek lek ambi age lek wonage mban aret o. (Ndawi 23:1-6)

  1. Ndomba ndegeninako mengga kwak Ala nen ndegeninake nogo yi lippu.   (Ndawi 23: 1-4)
  2. Ninogoba Ala nen yenggwa nirage nogo, ninagiwa’na    uum kila-kila eerogo pege nogo lippuwok (Nda.23:5
  3. Ninogoba wonage me time mondok-mondok ye mbambatinuk logorak mbake a, lek a? (Nda.23:6)

 

Wakkagak: Wam enegen mbok kwi me mbare mbunuk, piwunggwi - unggwogwe, arum lirogon wakwi eekwi me, agap ndarak menggerak kwe, ndi,  aap arum wonage nogo mbo punuk mbagangge kenok, wam alik nen wari unggwogwe, ali’nggup pununa’nuk kangge eeke menggerak nogo kinenggo’lek ya?

77. Niniki Kikkak Naka’lek  Logorak Wone.

Maluk ninikime wonage kagak, ninowe endage mbogut ninigen korak abu meek o.  (Iberani 12:14)

  1. Niniki kikkak naka’lek ti, Ala nen ninabuwa mba’nuk onggo lek we aret wo’niragagerak. (I Pet. 1:13)
  2. Nit at apuri aret me, Ala nen ari kenok mban eerit nogo logowok o.     (I Pet. 1:14)
  3. Nonggop nduk kit maluk eeka’lek kikkan naka’lek mban logonip yo’niraga? (I Pet.1:16)

 

Wakkagak: Komologwe awo tawe, aap inom kigin waka’lek me ti, inendage nggerengga inili aago inale’nggen ambik wonage me, aap nen nili-kili aganakwi, inale’nggen paga waganakwi menggarak kwe, ndi, aap kigin waganakatak ti abu, aap tawe nen eo, ambi yorogolik nogo kinenggo’lek ya?

78. Ala Apuri Nen O Age Yobok  Paga Eeko Logorak Wone.

Kiniki kwi’ndak nu’lek logonet, tamban eeko logobagip nduk kinagaket paga logonet tum wako logonip o.  (I Pet. 4:7)

  1. O age  yobok Yetut wororak panggo ari paga eerigin nogo muk kaga’ndak ilik lek a? (Matiyut 24:3-13)
  2. Nit yogo’ndak nonggop ti negen logorak mbakop?
  3. Niniki Kwi’ndak nu’lek logorak (Ndawi 62:1-2)
  4. Tamban mban eeko logorak ( I Tet.5:17)
  5. Ninagaket paga logonet tum wako logorak (I Pet.4:7)
  6. Niniki-kiniki ambit aago logonet maluk epinanugwi kagak onggo eeppiga’lek tebenogo pogo logorak.  (I Pet. 4:8)
  7.  Ala nen at eyabu eeriyak nduk kunogotak lombok nineyabu         leenogo punuk wi’niragagerak paga eeko logowok o   

  (I Pet. 4:11)

   8. Onggo lek we aret inabuwa paga obeelom eeppigo      logowok.

 (I Pet.4:9-10).

Wakkagak: Nggurubu telak-telak eeke logonet o puru-puru eeke kenok yi ti mayu worakit nduk eeke me, yinuk, kere’ngga yarak mbimbit kwapunuk monggorak nogo lek a? Ninowe wororak muk panggonak wonage yi kagak, kat ambi kiniki ugun mban logu kwak lippu ubi!  Naput.

79. Ninabolok Lek Puk   Logorak Wone

Neenik logorak tu yo’nege mengge’ndak me, niniki koba panggo mbunuk, nabo’lok lek puk aret agarik o.

(Ndawi 16:11)

  1. Ngge eekwi paga ninabolok lek puk logorak mbakop? (Ndawi 62:1)
  2. Nineenik logorak tu yarak nogo muk kaga’ndak a lek a? (Yaya 14:6)
  3. Nugu’lek mondok puk mban itok ngginik menggerak ti ta mbakop? (Ibrani. 13:8)

 

Wakkagak: Wulaga yilak abu nen puk aga’lek le mban ari wonage me, agalo nen yilak ambome mambege kagak abolok lek puk age menggerak nogo ti kineenu aret o, napuri.

80. Ninamili Wone

Ninamili mbuuluk yi nen yogotak paga ndugwi nggwok wigak ari menggerak (Yakobut  3:5)

  1. Ndugwi nggwok wigak ari alom ngga nen (Yak3:5)
  2. Ninamili keele mariyak nogo ngge paga (Epetut 5:26)
  3. Aap inamili keele maka’lek nogo, ineebe nonggop pogom menggaarak kineenu? (Yeremia 17:5-6)
  4. Yi maluk  ndi maluk alom nogo ngga nen yindi wage menggerak? (Marakut.7:15)

 

Wakkagak: Nggutinggen kani mbuluk yi nen, o kole mendek kwe kani paga yumbunogo pege nogo kineenu o, norewi.

81. Nineebe Lippatiyak Wone

Keretut apuri logonet eerit nugwi nogo, aakumi abok aret yelok kigwi me, kit Keretut aliru mbanak aret ogootik o.

(2 Korindut. 3:3)

  1. Nit ti Keretut aliru mbanak aret nogo keenggo’lek ya?

 (2 Korindut. 3:3)

  1. Nit nineebe mayu andi warak wurik pogom wonogwe nogo keenggo’lek ya? (Matiyut  5:13)
  2. Nit nineebe o yumak me, o eya eeko monggoorak nogo keenggo’lek ya?  (Matiyut  5:14)
  3. Nit abet mbakwi ninikime nen niyo ineenik aganaka eneeri kula-kula wundi wage nogo keenu a lek a?

 (Yaya 4:14)

 

Wakkagak:  Ogolem nen ambeya yoge logonet: kat keruwak ti kani yi nen mbelanogo pagage logomindik keebe kunduk kani namunggun yoge mbareegi at ambeya nen, ai kat perak o kibi nen yiniyo yi porok yinuk, kengganggum nggwen mili aruwak, yinuk yoge mbareegi ogolem nen kani pi yinuk peregerak kwe, ambogotu warak me aret mbaganeegerak kwe, ogoglem perak yi porok yinuk kambeegerak ti pogom , nit yugwak ogolem pogom ogoorik ilik? Ambeya pogom logowok a?

 

82. Amburu Eeppigwi Wone

Togop me, an neenggi kanobak tebe mbagage neegak, Ala eyabu ambi inom ee’nok nduk unde eeppagareegerak nogo, kani noguk ari kenok ambi kunggwi nogo pogom ambi kungge logonok nduk yokkigi o. (2 Timatiyut 1:6)

  1. Aap amburu eeppurak nogo obaabut nonggop kenok eeppuurak? ( I Tim.3:2-4)
  2. Ala ore at eyabu eeke logorak nduk mippege menggerak (Yaya.15:16)
  3. Aap Ala apuri unde obabut yelok kaagun nogo ngge eeke paga (Titut 2:7-8)

 

Wakkagak: Komologwe awo tawe inetenggen amuni mbanak ineebe kigirik kwe inok, yi nakuwi aret yinuk waganakatak kwe, inom logonet inobabut kwakwi, lirubu paga labuk-mbabuk ari lek kenok mbo pigo nagatik, kwe enetewi kwe obaabut pinik-penek aago kenok aap tawe nen nombo-kombo eeko menggaarak nogo lek a. Ala ninogoba nen aap ineebe tawe togon inok migginakeelik abu, ata, iniki ogobakkigirik kenok mi’ninake menggerak nogo lippuwok o.

  1. Abet Mbakwi Wone.

 

Aap Aberakam nen abet mba’nuk iniki at oba panggo mbereegerak paga, Ala nen obeelom agago pereegerak o. yinuk, Ala wone liru mbanak nogo a’me lik ari mbareegi, at Ala nen aap Abarakam ti an nore aret o yinuk yereegerak. (Yakobut .2:23)

  1. Abet mbakwi ti nano (Iberani. 11:1)
  2. Abet mba’nuk eekwi ti nano pogom  (Yakobut 2:22)
  3. Abet mbakwi kwe eekwi lek ninok nit nano pogom ogoorik. (Yakobut. 2:17)
  4. Abet mba’nuk eekwi lek niinok ninogoba nen nonggop yo’niragin. (Matiyut. 7:21)

 

Wakkagak: Abet ta mbareegerak kwe eekelik kenok ti aanom warogo abet mbareegerak nogo kin aga o.

84. Alan Nen Aberakam Nore Aret Yoreegerak Wone.

Aap Abarakam Ala abet mba’nuk iniki at oba panggo mbunuk abet mbareegerak paga Ala nen Abarakam ti nore aret o, yinuk, yoreegerak (Yakobut. 2:23)

  1. Aap Abarakam ti ta? (Wakkagagerak. 12:1-3)
  2. Nano eeke kenok Ala nen nore aret yoreegerak?

(Yakobut. 2: 22)

  1. Nano eekwi ninok Yetut nen kat nore aret yoniragin  

(Wayu 3:20)

 

Wakkkagak: Nagalomini kinawonak o. kinogonggelomini nen nonggop eeppinagagwi kenok, nore kat yi ta niniki mbake  ndakndak togon eeppanege mengge’ndak ao, yinuk, yorogo monggotak?

85. Mayu Andigwi Pogom   Wurik Wone

O nggwen paga yime obeelom logowak nduk mayu andi warak wurik pogom ti kit aret o. (Matiyut 5:13)

  1. Mayu andiggwi wurik pogom ti taani? (Mat. 5:13)
  2. Kineebe mayu andi warak pogom logonet aakumi inenggela’me logonip o. (Markut 9:50)
  3. Mayu andi lek wurik kenok nonggop agago andi warak eriyak mbakop? (Lukat 14:34)
  4. Mayu andi lek wurik kenok mbo pugwi nogo kinenggo’lek ya? (Luk. 14: 35)

 

Wakkagak: Aap ambi eebe maluk kagak kwe, endage wonok-wonok nugwi logonet wi, yinuk, pi wakwi  ti alom ngge paga?

86. Alaliku Ala Ti Obeelom Eeppigwa Wone.

Aliku Ala ti obeelom lombok wonage, aaninggin inoba kwi’nage kenok ineebe op logorak eeppiga at aret wonage. Iniki at oba panggonak wonogwe nogo lirogon inarum wake eeke menggerak. (Nahum. 1:7)

  1. Aliku Ala ti iniki aaninggin age kenok obeelom eeppiga. (Nah. 1:7)
  2. Iniki at paga panggonak wonogwe nogo lirogon inarum wagginake menggerak. (Nahum 1:7)
  3. Aliku Ala paga mban niniki ugun tayenak wonogwe monggorak.   (Ndawi 62:2)
  4. Ala ti kikkak nakelik obeelom mban wonage menggerak.   (I Pet. 1:16)

 

Wakkagak: Aaninggin inoba kwi’nage kenok a, ata, ndugwi inoba age kenok a, we aginggwe ogunggwe taati nen ambi ai, yinuk, iniki yagan wakulik togon abu. Ata, amboko panggwok erami panggwok, owe  inagalomini ambit inogoba ambit taati nen mban inabuwa mba’nuk ambit kagak kwe wonok yenggwa irogwe inok, ti paga aret eyak wat-wat  eeko monggoorak.

87. Ala Awi Nu’lek Wurigin Wone

An nawi wurik me yime nen iniki ugun tayenak logowak nduk eerogo piyagin o. (Agayi 2:20)

  1. Ala awi nu’lek wuri woragin ti aap ta mbakop?

(Yaya 2:19)

  1. Aakumi iniki ugun tayenak wonogwe ti nano paga mbakop?  (Agayi 2:5; Yaya 14:16).
  2. Ala awi nu’lek wurik ti nano mbakop?

 (I korindut 3:11)

 

Wakkagak: Kumi nanu perak o wukkoloorak meek me, o wuum kenok kani mbambatinuk wonogo menggarak kinenu nogo aret me, ndi, nit aap o wukwi nineenu togon nen, o ngget ambi wukkolaga’lek, ata, man wurik miya-miya wangge kagak ogobakkigi’kolaga’lek op agarik mbakak mban logorak op aret mbakop?

88 Kalo Ngginu-ngginu Wo’nirorak Wone.

An nen o yogo’ndak yi paga nen kit uugwe mbakwi nogo aret, kalo ngginu-ngginu eerogo wokkiragin o. 

(Agayi 2:20)

  1. Ala iniki mbake ndakndak eekorak nogo ngge mbakop? (Agayi 1:14; Mat. 7:21)
  2. Kalo ngginu-ngginu mban eerogo wo’nirorak nogo nano mban (Mal. 3:10; Epetut 1:4)
  3. Nonggop nduk logonuk lek aret wo’kira yo’niraga?

Nit at apurilogwe aret me. (Agayi 2:20)

 

Wakkagak: Aap ambi ore iniki kunik me, at iniki mbake ndakndak eeppunuk nggino yoge kenok ti, elam wonage lik abu, yugwak yoge yugwak aret wogoge menggerak.

89  Nogo Yogwe Nogo Nineenik Ariyak Wone.

Wulogwe wae, kit nogo yogwe negen wonogwe yi , kinenuk aa’nuk wundi wora’nip o. (Epetut 5:14)

  1. Nonggop wonogwe ninok nit nogo yugwi pogom yo’niraga (I Yaya.3:13-15)
  2. Ndi, o nggeme wundiyak nduk yo’niraga (Ep.5:14)
  3. Nineenik ariyak ti nano! (Epetut.2:1-3)
  4. O erambe nonggop kenok yo’niraga (Lukat 21:28)

 

Wakkagak: Waalo eyak kuli iik mbaninabikit nduk wonage kagak, ninakom appaga kwi’ndak logu kwak, lippuwok i, Napulogwe.

90. Ala Wone Mbi Abu Negen Ariyak Wone

Ne ti eyom paga wologwe komologwe yambu-lambu nogo an noone abu nen inambuluk yuppuk nogo logogun o.  (Amot 8:13)

  1. Ala wone yi nogo yi abu mbi abu eeke minggi kwak eerigin ari yi lippuwok  (Amot 8:11)
  2. Ala wone kwako’net namunggorak kwe, kwakolagun abu lek. (Amot. 8:12)
  3. Ala wone abu nen kinambuluk yuppuk namunggup o, yo’niraga. (Amot.8:12)
  4. Yi abu mbi abu yuwam ti, nineenik wonogwe yi paga mban nogo keenggo’lek ya? (Pilipi 1:21-22)

 

Wakkagak: Norewi o, kit abok kinenu o, mbi nenok lek lombok tu ndanda nogolik we keme yogwe moggoorak nogo kini aberip o.

 

 

91. Ndegeninakwi Wone

An nen ndegengginaburak neebi me, kit nen ando kamburak kenok kanggwi, kobak ariyak kenok kobak ogwe, eerit nogwe logonet eegu piyamunggotak nogo, at ambi nen at ambi eenggaanggum nengge, ambi nen ambi engganggum nengge eeko logowak o. (Takariya 11:9)

  1. Aap ndegeninake menggerak ti ta mbakop?
  2. Nonggop nduk ndegengginaburak neebi yo’niraga? (Takariya.11:9)
  3. Nogelo nen nineebe aret kwe, mbi negen nagun ari ti lippu.  (Takariya. 11:9)
  4. Kit Ala wone mbo pereegutak me, nogelo nen  kinengganggum aret nenet  nogo logobagip nduk an nen  tek agago mbo pinagagin o.

 

Wakkagak: Aap ambi maluk eeke kenok onggo pege, maluk eeke kenok onggo pege togop mban eerit nagage-nagage amindik-amendek abok tigik ari mbareegi, pekkorak eebi nen mbo punuk mbaga neegerak me, togop ti wonogwe me ambi kwa’ninabi wage kero, lippako logowok o nappurilogwe.

 

 

92. O Eyak Nu’lek Wurabak Wone

Kit an yokkiragatak nogo lirogon eeka’lek logonet, noggop nduk ai nogoba-ai nogoba mban yo’nogo monggotak. (Lukat.6:46)

  1. At aa’nduk owagam wororak. (Lukat 6:47)
  2. Owagam ari wa’nuk oone koneniyak.  (Lukat 6:46)
  3. Oone konembunuk liirogon eeriyak  (Lukat 6:47)
  4. O eyak nu’lek wuppugwi nogo ti aret.

 

Wakkagak: Aap iniki lek wi nogo  o mbini paga wureegerak kineenu o. ndi, aap iniki ngget o yugum paga nu’lek wuregwaarak wonogwe me, niyo wu’nuk wage logonet aganabeegerak nogo muk kineenu o.

93. Pulunik Wone

Aap ambi eekolorak yugu porogo logonet, lirogon eeka’lek kenok ti, aap ti pulunik aret logowak o. (Pelaregwaarak .27:26)

  1. Aap pulunogo pigaatak nogo wonogwe logonet nonggop menggaarak? (Yer.17:5-7)
  2. Konenggwi kwe lirogon eeka’lek ninok, ninebe nonggop pogom ogoorik yo’niraga?

(Matiyut. 7:26-27)

  1. Nano eekwi inok pulunogo pigo menggarak. 

     (Wak.3:1-24; Pel.28:15)

 

Wakkagak: Aap kinawonak o, aakumi pulunik ti kineenu aret o. nonggoti menggarak nogo lippuwok.

94. Ninayum Enete Ambit Mban Yirik   Logorak Wone

Aap lago unde nen aakumi lago noorak nduk kuwak ari nogogwaarak nogo, ayum enete alik yirik mbareegi nggiginogo wumbereegerak. (Matiyut. 22:11)

  1. Ninayum enete ambit mban yippunuk logorak yegerak ti ngge mbakop? (Matiyut. 22:11-12)
  2. Aap lago unde ti ta? (Matiyut. 22:2)
  3. Ninayum enete alik yirik nigerak nogo ngge?

(Matiyut. 22:12-13)

  1. Yum enete alik yirik puk arugun kenok, onggo ngge eppinanigin (Matiyut.22:14)

 

Wakkagak: Aap ambi apuluk nda’nagagerak enete lombo pege nagerik, enete alik kenok yi an napuluk lek o, aap inambik inapuluk o, yinuk neebi yereegerak kwak nit togop kwa’ninake kero lippako logowok o.

 

 

95. Nineebe Op Logorak Wone.

Niyok pit nage neegak ndi wuninogo panega inom, nage neegak tu eya eerogo panege inom, ti, kat koone aret o. (Ndawi 119:105)

  1. Tu op noorak nduk yappinangge menggerak ti nano? 

( Ndawi.119:105)

  1. Nineebe op logorak nduk koninake menggerak ti nano ( I Korindut. 2:16)
  2. It aap taani nen mban Ala iniki mbake nogo ineenu menggarak. (2 Korindut 2: 15)
  3. Ala lirogon kwake keenok, keebe kobak arumunggun abu lek o.(Amos 5:14)

 

Wakkagak: Nano nduk ndi wunambunuk niyo ki’me tori nogwe menggarak mbakop? We inenggi nduk tori naga’lek.

96. At Nimbirak Me Ndak Aret Eerigin Wone.

Aakumi nen eeriyak iya mbakwi nogo, at nimbirak me ndak aret eerigin o.  (Ndawi 108:14)

  1. Nonggop nduk aakumi nen eeriyak meek kogo

menggarak?

  1. Aakumi inomawi paga eeriyak ambi ndak lek aret.

.(Yeremiya, 17:5)

  1. An lek neegak kit yogop ndogop eerumunggup abu lek o. (Yaya 15:5)
  2. At nimbirak me ndak aret eerigin.

(Pililipi. 4:13; Ndawi 108:14)

  1. At nggino yogwi ninok ti  aret wo’niragin

    (Yaya 15:14; Mat. 7:7-8)

  1. Nineebe awo nda’naga’lek niigak at nen muk konogo pinaneegerak. (Epetut .1:5)

wakkagak: Yi eeriyak ndi eeriyak kenok, Ala nen mban aret eekerak  o,yinuk,  yogo logowok o,ndi,  nit nen eekorak ti abu yuurak mondok mage  aret o..

 

97. Kwe Etet Nen Niriwi Inake Kambikit Aret o,Yinuk, Nggaruk Togon Koneegerak Wone.

Aap ninagawan endagembogut wonage me awo naga’lek neegak, kit nen an nake lingge kiime kinambe mage negen ago logonet, tamban eekwi kigak nogo 3 yurak o. ndi, an nayeloman mini ninom kunduk togop mban eerugun. Yori unggumunggurak yoge me, nokwi kenok ti nokwi aret, yinuk lengganogo yoragagerak. (Etet 4:6).

  1. Etet eebe ti wonabela ndarak.
  2. Agalo ogoba awo mbuluk kagak kambegwaarak me, ogobaluk Mordekai nen tawe ereegerak. (Et.2:7)
  3. Eebe abu amuni mbanak alik negen tawe agagerak (Et.2:7)
  4. Etet nen iniki koneegerak nogo yorakit nduk, aap Ahasiweros inom, Haman inom, wiragagerak ame peka wogogwarak yi anggur op mendek wogoragagerak noggo mbareegwa, yoragagerak. (Ps. 5-7)
  5. Aap Haman awuri inom nen aakumi Yakuri mendek kero tigitogon pup eeppiyawak yinuk surat aap Ahasiweros ee’niret o yoregwaarak aret eeregerak  (Ps. 8-10)
  6. Etet nen iriwi inoriyak liru mbanegwaarak nogo lek eeppunuk, inoriyak lek o, yinuk liru alik mbanogo yi mbereegerak.   (Et.8:5-14)
  7. Aakumi Yakuri mendek iniki ale’nggen nen, ndawi lubuk yogo logonet, Ala keyage waregwaarak.

 (Et.8:15-18; 9:17-19).

 

Wakkagak: Nit ninuwim ambi wonogwe kenok, kwe Eter nen eeregi pogom, aman ariyak nduk, inake tamban eekwi, ninamendek paga yenggwa rogwe eeko logowok o.

98. Tu Ki Anggen An Aret Wone.

Ala iniki warak nen mondok lippinaninuk eppinaniyak konak menggerak kumarak wonage nogo, nineenu aruwak nduk, tu pake menggerak kunci nogo ti, Keretut aret o.  (Kolote 2:3)

  1. Tu unggwogo menggam unde ti an aret o. (Yaya 10:9)
  2. Peterut nen Yetut abet mba’nuk, kat Ala aput Mesias aret yoge mbareegi kunci anggen nogo wogoreegerak.

 (Mat. 16:19)

  1. Kanggwi inom kambunuk nogo menggam inom imbirak, an mban aret unde logonet, tu paka kunci porogo minggirak me nduk yokkiragi o. (Wayu 1:18)
  2. Iniki ngget ariyak inom, yi alom ndi alom tigitogon ninenu ariyak kuke menggerak ti Yetut alik aret. (Kol.2:3)

 

Wakkagak: Wulogwe wai, tu kuukak Yetut yi lombok wuppurak kenok ti, aap kat ka’lom obate paga pelenak nen aret wuppumunggun mbaki o napuri.

 

99. Kwe Nanu Urut Nen Eekerak Wone.

Kwe kat kobabut obeelom lombok eerit wage aga’ndik nogo, aakumi o yime wonogwe abok aret pi wa’kakwi wonogwe 

(Urut 3:11)

  1. Kolaga Urut ti o Moab mendek me, ogonggelo kangge mbareegi ainggelo Naomi imbirak o Mbe’lekem wogogwaarak ( Urut 1:19)
  2. Urut nen iriwi mbo pinok o Mbe’lekem ainggelo imbirak worakit  nduk      wone mondok nggaruk togon koneegerak nogo   yi aret (1:16-17)
  3. Bowat nen kulaga Urut nogo iniki kunik eeke logonet, yabu  aruk me     inom yi mendek ndi mendek anggen mbanggo    logonet   eegu teppegak eerumunggup o, at kolaga ti nen  iniki mba’nuk mbanggolawak o yinuk kini wuppiyareegerak. (2:16).
  4.  Urut Bowat imbirak yabu aruk me logonet inegen pepet  yeregwaarak. (3:11)
  5.  Ainggelo Naomi nen aruk warogo kii’me Bowat nogo yege me  kanak o,yinuk nogo li’luk aret eeregerak. (3:1-9)
  6. Bowat nen kii’me wone abu nggaruk togon  yoreegerak. (3:11-13)
  7. Kolaga Urut nen tanda mata eeppanu o, Yinuk yoreegerak.

 (3:15-17)

  1. Urut nen Bowat ti aap abu anggok kagak aret, kolakit yinuk nggaruk togon koneegerak. (3:9)
  2. Kolaga Urut nogo aap Boat aret kolagagerak. (4:10)

Bowat  nen kwe togwe ti an aret kolakit o, yinuk, at         owe awot taati inengganom paga yoragagerak. (4:11)

  1. Kulaga awo mbuluk aret kwe, iniki kongge inom, obabut pinik penek eeko’net        wage inom paga wi aret kogo o. (3:11)

 

Wakkagak: Ndi wunimbunuk ndit mbanak abu’na wuninik logorak nduk purak op aret mbakop? Abu meek ubi norewi. Ndi, ti o apit me o eya eeruwak nduk mban wuninogo pogo monggorak nogo lek a? yi mendek ndi mendek tena’me eerogo purak nduk mban wuninogo pogo monggorak ti kokwak, aakumi inenggela’me logonet ninobabut eerit nogwe paga nit Yetut ayeloman wonogwe nogo yelok niyagun o, norewi.

 

100. Inabuwa Mbakwi Nen Ininiki Andi-pandi Aganake Nogo  Lek Eeke Menggerak Wone.

Aap ambi akuwi iniki kunik eeke kenok ti, at eebe aret iniki kunik eekolage menggerak o. (Epetut 5:28)

  1. Inabuwa mbakwi ti nen, ninakuwi ninapurilogwe abok aret op mban eginako monggorak.
  2. Aakumi ti ninonggo nggwok me, ninake nen Yetut eyo karo-karo ago paga kambeegerak (Rm.5:8)
  3. Nabuwa-kabuwa niniki-kiniki paga wonogo monggorak ti Ala wone mbanak aret (Rm.12:10)
  4. At nabi Oteya tebe pategerak nogo ngge mbakop? Akwe ayo kuluk wagangge kagak abuwa nen omaluk nogo eenggot agagerak ti aret. (3:1-3)
  5. Inabuwa mbakwi ti nen ninomaluk tebenogo pege   menggerak. (I Pet.4:8)

 

Wakkagak:Nit aakumi abet mbareegurak ninobabut ti, aap Oteya akuwi yawukak me ayo wawunggak mban eeke kagak, iniki kunik mban eeke nagagi kwak, aap ambi maluk lombok kuluk eekwi niigak iniki kunik ee’ninake ambi agaarik ilik lek a? Napuri. (Pil.2:5-11)

 

101. Ninakuwi Wogo Piyorak Wone

Yi aakumi ndi aakumi inobabut obeelom eerit wogo agarik nogo meek negen kwe, kat lombok kobabut eerit wage perak wi aret kombake minggirak o. (Amatal 31:29)

  1. Ogonggelo abu’me tebe yinuk iniki ale’nggen aruwak nduk mban eeke menggerak. (Amatal 31:12)
  2. Ugun-ugun eekelik eenggi paga lirogon eeriyak mban inikilom menggerak. (31:13)
  3. O awo keyarit nage kagak, mbimbit eenik aa’nuk mbi muk larogo pegetak me, o wege kenok aaguwi inom, o time wonogwe abok aret noggo menggarak (31:20)
  4. Aakumi ineengi lek inake kuluk aret eeke menggerak (31:20)
  5. Kwe Ala obet lombok mbareegerak ti obabut, ndi mendek ndakndak yinuk wakkorak meek  lombok. (31:10)
  6. Aap ogonggelo kunduk nakuwi yin en nendage tiya pege logogin yinuk, iniki oba panggo mbunuk menggerak. (31:11)
  7. Ogonggelo nen,”yi kumi ndi kumi inobabut obelom eerit wogo agarik nogo meek negen kwe, kat kobabut lombok eerit wage perak wi aret kombake agarik o”. (31:29)

Wakkagak : Ala wone mbanan nen ari logonet, “kebe alik negen tawe ti pu’lit abok, kenete amuni mbanak ti kunduk aanom warogo mban, ata, Ala abet mba’nuk at oone yugu ndakndak eerit wage keego logomenggarik aakumi nen wogo pagago logogun”. (Amatal 31:29).

102. Aap Ala Apuri Unde Inaganak Wagangge  Menggerak Wone.

Yiluk-maluk lombok alom ti, wu mban wuge mbarit nugwi ti aret o. It aakumi ando nen uugwe nduk, kwaarit nogo logonet, wone abet mbareegwaarak nogo mbo punuk, tu alik nomoninuk nogwe me, aap togowa paga ndanunggologwe nagatik andi kogo menggarak nogo kokwak, it aap ti, togop aret wa’kologo menggarak.  (I Timotiyut 6:10).

  1. Ambi ti wu mban iniki kunik eekwi paga

    (I Tim. 6:10; Mat. 26:15)

  1. Ambi ti kumi paga. (I kor.6:18; Mat.5:27-28;
  2. Ambi ti yabu yi Ala en wo’negerak kagi mba’nuk aakumi inake me tebe yinuk eeke lek,ata an sekolah nggwok eekirak me mippangga yinuk wogo pakwi ti paga . (Matiyut 20:28; I Tem.18:6-9).

Wakkagak: Aap ambi towe wewo eyonggen paga warikit ari nagagerik nuwi eyo obate paga kungge mondok anggon-panggon eereegerak kwe, eyo wondet longga kakak mbanggagak mban eeke logonet toke nagagerak me, towe wewo nogo waka’lek kagak eyo anggen nogo mbelok yereegerak. Ndi, ti pogom nit aap mamunggak nen eyo wondet longga pigaganggorak nogo ngge mbakop? Ambi ninigen paga kwe tawe pekkogo nogorik niniki nenggerak? Ambi wu mban mbakorak? Ambi mamunggwak mippinanggo mbaka niniki me wogo pakorak nogo lek a?

X. YETUT NDA'NAGAGERAK WONE.

103.Yetut Ndariyak Kurumbi Yori wogogwaarak Wone.

Yoge mbareegi, at Mariya nen, “E o, Nogaba endagembogut ayeloman an aret me, yo'negendak nogo ti mondok ndak-ndak aret ee'nabuwak o,” yoge mbareegi, Melaikat nogo nen kolaga nogo teppunuk nagagerak. (Lukat 1:38).

  1. E o yeneppok nen nit nonggop logonetak mbakop?
  2. Wone e o, wone ti,  Yetut eebe  aret me,  tena'me purak lek, ninikime kumapati unggurak.
  3. Nit E o, paga mban logorak kenok, ninamindik ninamendek ambi lek ariyak lek wonage mban aret korak. (Napiyareegerak 2:44)
  4. E o, paga mban logorak kenok neebi-keebi, niniki andi, ogorik-ogorak ti ninomaluk aret me terogo wumbege logogin.

Wakkagak: wulogo wae, aakumi nggino yorogotak aret e o, yinuk, eekwi kenok, niniki ale'nggen kin age menggerak nogo kinenggo’lek ya?

104. Yetut Ndarak Alut Eeregwaarak Wone.

It aakumi abok aret iniki alenggen nggwok mbariyak obeelom wone nogo wonok yokkira wagarak me, kinaruk konenggo logonip o. (Lukat 2:10)

  1. It aap tani nduk alut eeri wogogwaarak (Luk.2: 19-20)
  2. Nonggop nduk it aap ineenggilek ndomba inarum menggarak nduk ineenu eppiya wagagerak? (Lukat 19:10)
  3. At Yetut ti aap tani inake nen nggwen paga wambi wagagerak?     (Lukat 5:31)
  4. Nonggop nduk Yetut ndarak nogo it aap inenggi warak nogo yorolik? Inendage op ogorik  mbakwi  ti paga yorolik.

 

Wakkagak: O yugundak yime nineebe  Op ogorik mbakak ambi ogorik ilik lek a wulogwe?  Yetut ndarak ayuk wuriyak yorolik nogo ti, op ogorik mbakak wonogwe ti aret.

105.  Aap Inenggi Warak nen Yetut Alut        Eeriwogogwaarak    Wonde.

Elege nogo agalo Mariya imbirak wonogwe igo nogogwaarik, ineebe tebe yinuk, elege nogo ayuk wuregwaarak. Ayuk wukwo nogogwaarik, inamendek obeelom lombok mbuti emas inom, yibinggami inom, eyo mut amburu inom kilirogo wogoregwarak. (Matiyut 2:11)

  1. Yetut ndarak kwariyak nduk nano nage inegen   kogogwaarak? Laluguragan                                    (Matiyut 2:9)
  2. Ninone paga mban at endage tiya purak aret mbakop?   Lek ubi, ninamedek        paga inom ninogoba endage tiya      puwok o. (Kini wuppiga 3:9)
  3. Ambi nano paga Ala endage tiyapogo logowok? Obari    abe mendek kemenyan         kani kuluk-kuluk kunggo       logowok         o ( Matiyut 2:11)
  4.  Yetut Mi'ninabegerak  yi nineebe op me mban logorak nduk  mbakop? Lek o. ata at eebe paga andi-pandi agagerak me, nit togoti  kagak aret tebe yinuk wonogo logorak ti op o. Ndi, Mur amburu ti akumi norak mondok meek nogo aret kwe, kwebi Yetut  togoti agago ninake kamburak nogo aret wonok iri wogogwaarak.

Wakkagak: Mbogut paga nawok nduk ninamendek paga aret Ala

Endage tiya pogo logowok o.

 

 

 

106. Yetut Endage Toonegwaarak Wone

Nogo 7 yinuk elege nogo agabelo mbanggo mbareewa, at agalo awo abila aga'lek kagak at mbogut paga yonggo nege menggerak melaikat nogo nen, “Endage Yetut toninu o”, yoregwaarak nogo aret Yetut tonegwaarak. (Luk. 2:21)

  1. Nonggop nduk inendage toninako menggarak?    Inendage   tonak ti kii menggerak kenok toninako     menggarak.
  2. Nonggop nduk Yetut endage tonegwaarak? Endage we tonulik, ata at Ninagap ndaka kenok endage Yetut    tonegwaarak. ( Lukat 1: 31-32)
  3. At aput o yogo logorak nduk tonggo menggarak. Ndi    inendage tonak lek kenok ti terak ndarak yogo     menggarak        nogo kinenu aret.

 

Wakkagak: kat Yetut kimbirak kunik lek kenok ti, kendage Yerak-terak onuwa aret. Ndi Yetut kolage kenok ti kendage  Ala aput aret me kagabuti lek aret logot.

 

107. Yetut Ala Engganom Paga Peregwaarak Wone.

Aap manggu ndarak kenok ti, an Kinogoba nendagembogut nake leenogo paniyak o (Lukat 2:23)

  1. Wone yugu yi, o maan at Muta nen lengganeegerek      nogo ndak-ndak ari waga o (Ala Unde 12:6-7)
  2. Aap manggu ndarak kenok an kinogoba Ala wo'niriyak      o, yegerak ti nano nduk mbakop? Nineebe apit Ala wogoriyak nduk yegerak (Roma 12:1)
  3. Aap ta wonage me wonok o Yerutalem nogogwaarak? Aap ti nano nduk tokage wonagagerak? (Lukat 2:32)
  4. Elege abologwe Yetut owagam wogwe non mbambigwi    kenok one maluk yorage ti kogo ogooti ilik, lek a (Marakut. 10:16)

 

Wakkagak: O Yerutalem Ala ake pinogo logonet towe pume nggunok koli inom wonok pinogogwaarak togoti nit ambi eeruwok ilik, lek a? Ata ninapulogwe mban wogoret piya nawok a?

 

XI YETUT WAREGWAARAK WONE

108. Yetut Ineebi Agaket Eereegwaarak  Wone

It Ala unde inowewi inom, aap inanggok inom, nogo nen it aap kuwak aago nogo yoro logonet, “Mbarabat keele pinogo teppege logonet, Yetut wariyak wa'nirawak nduk, Pilatut yo'nip o,” yinuk, wone inikime manabit nogogwaarak (Matiyut 27: 20)

  1. Yetut wariyak nggawi mbanegwaarak aap tani nen   mbakop? (Matiyut 27: 20)
  2. Aakumi nen Ala aret kwe, owak lonegwaarak

     (Matiyut 27:23-24)

  1. Nonggop nduk It Ala wone unde nen Yetut Waruwok aret yinuk nggawi mbanegwaarak?

 

Wakkagak: O yugwak nit aap Pariti Yakuri inowewi nen Yetut wariyak nggawi mbanegwarak pogom  abu apit ari wogorak wonogwe me lipatuwok wologwe napuri.

 

109.Yetut Eebe Waregwaarak Wone

Yetut eyo paga nabenogo waregwaarak nogo ti an nimbirak noregwaarak o. (Gal.2:20)

  1. Yetut ti nonggop nduk waregwaarak? An nomaluk paga waregwaarak.
  2. Yogo’ndak Yetut yawi wakwi ogorik ilik lek a? . (Epe. 4:30)
  3. At Yetut ti iniki nen aret nit nikake kambeegerak pogom, yogo’ndak nit ti ninorewi inabuwa nen  kamburak op aret mbako logowok o. (IYaya 3:16)

 

Wakkagak: Aap Aburok Anggen Wonda apuluk o Karubaga nogo me mbombawina wambeegerak me, aakumi inegen wunggenok mbanggenok yogwe wonogwe me, ogoba nogo wage  nagagerik, napuluk ie, ari nagagerik enegen kubunik mbe agan wambeegerak pogom, yogo’ndak nit ti, ninorewi inabuwa nen kamburak op aret mbako logowok o.

 

110.Yetut Kambeegerak Wone.

“Abu eeki o”, yinuk, uut yuwok yinuk , iniki woronggolage nagagerik, kambeegerak (Yaya 19:30)

Yetut kambikit nduk wonenu yegerak nogo ngge?

  1. Eloyi-eloyi lama tambakatani
  2. Abu aret Eeki o
  3. Yi abu o
  4. Nogoba o niniki kat unde logonok nduk wokkigi o
  5. Yetut wakwi me ili waganggerak nogo aap ta?

(Luk 23: 26)

  1. Yetut eyo karo-karo ago piyanggorak nogo ngge mbakop? Ala nen unde eppanegerak nogo ti nagerok naniki kundugu pogom  eppategirak wonage o.

 (2 Korindut 4:7-12)

Wakkagak: Wam ndomba obaabut ti kenenu o. wariyak wonok nikanok nogwe kenok onggo ari lik, tu ando non mbanggi kenok tebe ari, wariyak engganok pigaganggwi kagak eo ari menggerak togoti aap ta eeki o wologwe. Nit ninobabut wam ndomba togoti pogom ambi mikkologorak ogorik ilik lek a?

 

111. Yetut Eebe Ndome Mambereegwaarak Wone.

At Yetut eyo paga nabenogo peregwam taa'nogo yabu aago wonagagerak (Yaya 19:41).

  1. Yetut eyo karo-karo aago paga kambeegerak wonage me' aap ta nen piiwage nagagerik  ndome mambereegerak? Aap iniki koonak Yutup Arimatea mendek nen mambereegerak. (Yaya 19:38-39)
  2. At Nikodemur Yutup imbirak nonggop nduk kote kuma-kumar Yetut ndome wupi nogogwaarak? It aap Yakuri mendek inagabiti nen (Yaya 19:39-40)
  3. Yabu aago ti taani? Nit  Ala apuri  niniki ngget ogobakigirik        aret (Yaya 19:41)

 

Wakkagak: Yetut Kumbuk ngget nenarak me mambereegwaarak ti, nit peebi niniki inom, nineebe inom, ninawi inom  ngget ogobakigirik wonage me unggwinorak wakkagak aret. Ndi, kat ambi kiniki maan mendek ti mban komba langgunik patogo wonage kenok ndak unggwi norak ilik lek a, napuri kinawonak?

112. Yetut Kambeegerak Eenik Agagerak Wone.

Mambogo mbareegwa, Ala wone liru mbanak ndak-ndak nogo mbere yinuk, eenik agago mippereegerak.  

( I Korindut 15:4)

  1. Yetut eenik aa'nerak lek nen nit nonggop logone mbakop Napuri? We aanom warogo abet mbako logonet, kinomaluk mondok kinoba lurik aret logonetak ( I Korindut 15:17)
  2. Yetut kambeegerak paga it aap Yakuri Pariti mendek nen nano mbako menggaarak? Mondok-mondok kambeegerak aret mbako menggaarak.
  3. Yetut eenik agagerak paga at Pawulut nen ari nogo ngge mbako? Mippereegerak aret me, mbi iyalok tege warak pogom, it kanggo menggam nen iyalok eenik agago mippereegerak nogo ti at aret o. (Ikor. 15:20)

 

Wakkagak: Wulogwe wae! Kena kiluk   eeke menggerak nogo kinenu aret o. nggwen inikime wonagatak kwe, aa'nabit mendapake nagatik agabelo yelenogo punuk  wigagan nage menggerak nogo lek ya? Nit ambi nogo mban yogo monggorak kenok ti ninanabit mbanak me, wigagan nagun lek aret kagi napuri.

XII. NAPPIGAK WONE.

113. Ala nen Yeremia Wiigerak Wone.

 Kat Kagalo Inikime keenggi kiyok awo Wakkaga'lek kagak , Aakumi Inabuwa nen Yi awi Ndi awi Time Yoranet Nege Logonok nduk Leenogo Pagareegirak o. (Yeremia 1:5)

  1. Iyee naput! Kat kagalo inikime awo yonggon-yonggon eeka' lek kagak miikkabeegerak nogo keenu a, lek a?   Keenu kenok ti yora nak aret o naput. (Yer. 1:5)
  2. At Eyabu Eriyak nduk leenogo pagagerak kagak nonggop nduk mbagangge'ndak ya? Aap Yunut eekerak nogo kiniki aberip (Yunut 1:3) Napuri ai, Ala elabe mbo pogorak paga, aaninggin nggwok ninoba age yi aret kagi o, napuri.
  3. Ndi, Eo; yinuk nappinanggwi inok aret nagun kenok ti, nineenit ninagap ndarak logogin o. ndi, mbo punuk mbaganumunggorak kenok ti, nineenik nogo kobak arigin yegerak yi keenggo'lek ya? (Matiyut 10:39).

 

Wakkagak: Wam Toraya awi o iyo ndiyo wiganiyak nduk makkegerak kagak kat nonggop nduk wubili eerogo pege naga'ndak ya? Awi wiganiyak nduk koreluk ambi wogoriyak ndak kwe, kat porogo wonaga'ndak me. Wubili aret aga o.

114. Yetaya Wi Yogerak Wone.

An ari minggirak wone wonok nawak nduk, ta nappigin mbakop? (Yetaya 6:8)

  1. Aap yabu kani kumbege nagarik, kuum ari wonage ti aap ta nen aruk konembunuk nagin ubi, napuri kinawonak?
  2. Ala nen yabu eepaniyak nduk yonggo nappiwagarak kinagunume wonage ti aap ta nen mbo punuk mbaganumunggun ubi? Aap ti ta unggwi wagarak wonage? Aberaniki aniki wa'kolage ti kogo ogotik ili, lek a?
  3. Aap ambi yabu eekwi igak mendarigak nagagerak me, laago nunggwi me ari wage nagagerik, enggali nen lago larak nogo lirogon nolik aret

 

 Wakkagak: Ai an nawuri ninom yabu erit nogo-nogo abu aret ni nomawi lek age mbaki, egu  luu pogorak nogo aakumi inomawi warak tu nda norak ti nen  eruwak nduk, nit inake tamban mban puk agalek eekwi aret ogoriik me,  ambi kinamendek  Ala ake pugwi, kinawu napugwi, inake tamban eekwi, eekwi ti abu tiyanak lombok wa aret yokkiragi o.

115. Aap Nappigak Ineegin Pak Wurik Wone

An niniki kunik Abarakam paga Wiganak yi wae, an Kinogoba Ala aret me, kiniki pirik ogwe, eerugup o.  (Yetaya 41: 8- 10)

  1. Yi o ndio Nappinagagwi kenok kinagabiti mbariyak ilik lek a? Ala ninom nogwe me ninagabiti mbariyak lek aret.  (Yetaya 41:10)
  2. O irip me wonogwe kwe, kwa'ninabegerak me, it oolo wonogwe time kwaganaburak  nduk kena yunggu yurak lek, kengga lolo eppatinuk nage aret logot naput.(Yetaya 41:9)
  3. O iyo ndiyo time namunggutap wonogwe me , kinoriyak yogwe kenok a, mugogo wumbinagwi wogwe kenok a,  kinagabiti mbariyak ilik lek a? Kinagabiti mbariyak lek o napuri, at ninogoba kinarum wonage nogo kenggo'lek ya? (Yetaya 41:10).

Wakkagak: Wam ndomba obabut ti kinenu aret o. Wariyak yogwe kagak, eruwak mbaniyak yogwe kagak, onggo ambi arilik, ee o. mban ari menggerak togoti ti kit nappigak aret me, kineegin wurik yi mbo pubok togon o, ai napuri wa.

116. Yetut Laganikit nduk  Awonenu Yoragagerak       Wone.

“ Nogoba Ala nen mbogut paga inom, nggwen paga inom, an unde logokit nduk, awone abok aret kili'nereegerak o.       (Matiyut 28:18).

  1. Nonggop nduk wone yi unde eeppinaneegerak? An eeke logokit nduk nagerok niniki kundugu kwak unde eeppaneegerak o.
  2. Nano wone waganggo logowak nduk yoranet nanip yo'niragarakk? Aakumi ineenik aganaka wone nogo yoranet nogo logonip yoniraga o.
  3. Yoranet nogwe nigak ninalik aret mbo pinanigin mbakop? Lek o. Ala ninom me ninarum aret logogin o. (Mat. 28:20)
  4. Aakumi yoranet nogo logonet: Ala endage paga, aput  nendage paga, Aberiniki endage paga; yime wuppigwi, kugwi nggiginogo wumbgwi, inandi lek eepigwi eppinet nugwi logo munggup o.

 (Matiyut 28:19).

 

Wakkagak:  Aap ambi kambikit nduk, apuluk iniki kundugu nogo  awonenu porogo logowak nduk kiligeragagerak paga ,o nenake menggerak nogo lek a? Togoti, at Yetut nen awuri kiligeragarak nogo ti, Aberaniki o nenari nawak nduk, wuppi wagarak nogo aret yogo o. 

117. GIDI Niniyok  Alom Panggonak Wone.

Kit nogo Aberiniki kinoba Wambi wage logonet, at omawi eeppinagage kenok, o Yerutalem inom, o Yureya abok inom, o Tamariya inom, yi awi ndi awi irip-irip time abok aret inom, an eerit nege kinegen neego nogogutak wone nogo, yoranet nugu logomunggup o. yinuk yoragagerak.    ( Napp 1:8).

  1. Ala omawi wo'niragarak nogo, porogo puk logonip o, yo'nirage agarik ili, lek a?  Lek o. Ala Wone  nogo, wonok yawi nda wi time wiganit aret  nogo logonip o, yo'nira aret agarik.
  2. Aberaniki ninikime logonet nonggop yo'nirage menggerak? Kogoba agi ti, agi ti yo'nirage menggerak (Galatia 4:6)
  3. Aberaniki ninikime wonage kenok kit nonggop ogotik yo'niraga? Aberaniki ninikime wonage kenok ti, agi mbogut paga nit ninaworak aret yo'niraga. Nggiru lek.

 

Wakkagak:  Aap ikan waka nen ikan warikit nduk nano-nano mban pippuk eeke menggerak kineenu napulogwe?  Togoti ndak-ndak nit yugwak yiawi ndiawi wonok norak nogo ti nano wonok norak mbakop? Nabuwa-kabuwa Aberani  wone nogo wonok norak.

118. It Nappigak Nogo Iniki Ambit Logorak Wone.

It nappigak nogo abok aret iniki ambit eeppunuk wonogo logonet, inamindik-inamendek  nogo, “Yi kat mendek o, yi an mendek o”, yaga'lek we,nit abok ninamendek o, yogo nogogwaarak.  (Napigak 4:32).

  1. It Ala abet mbareegwaarak nogo iniki noggop wonogwaarak? Iniki ambit aret wonogwaarak. Ineebe ambir E o. paga mban wonogwaarak me, inamendek lek ambi wonagagerak ilik lek a? Inamendek ti wonage mban aret wonagerak. (Nap. 4:32-34)
  2. It Napigak nogo inagabiti mbakak nogo nogogwaarak ya? Lek o. inomawik ambik inagayuk warak logonet nogo nogogwaarak (Nap.4:33)
  3. Endage Baranabat tonegwaarak ti nonggop nduk tonegwaarak? Aap iniki yanggongga, iniki konak kenok tonogo napperegwaarak. (Nap. 4:36)
  4. wulogwe, Gembala-gembala? Wu ake pugu nogo nonggop eekwi ogotik? Aap  Ananias akuwi imbirak eekarak togoti

 ambi eekinabukwak lippatiyak ilik napuri? Wu ake pugu yi paga kineebe nggelenggologwe kigirak me, lipatuwok wulogwe.

Wakkagak:  Aakumi nen Ninagap ndariyak ti yo'nirolik ata Ala nen aret me, aakumi kwaganabit o yawi ndawi nawok aret o, napuri. (Napigak 4:12)

119. Ala nen Onggo Wa'nirage Logorak Wone.

Obeelom wone onggo lek we aret kineenu eeppinagit nege minggirak nogo ti, an onggo kolage ti aret o

(I Korindut 9:18b)

  1. Kiwone Yoranet nage me, anggon-panggon eekake kagak tebe yinuk eeke aga'ndik ti, aanom worogo eeke mbaken ya? We aanom warogo eekwi lek o. ambi kola norak nduk eekwi kineenu aret o, napuri. (I Korindut 15:58)
  2. Nit yiawi ndi awi noorak kenok, nonggoti aa'nuk mamunit norak o? It inayeloman pogom aa'nuk yoranorak yo'niraga o. (Ikorindut 9:19)
  3. Ndi, it aakumi iniki kole aga'lek mendek nogo nonggo ti agago mamunirorak mbakop?  Iniki kole eerogo piyakit nduk, it inenggela'me logonet it eeko menggarak ndak-ndak aret eeke minggirak. (I Korindut 9:22)

 

Wakkagak:  Kit an niniki kunik me, kiniki mondok kwi'ndak nu'lek logonet, ninowe eyabu aret eekwi kenok ti, we aanom warogo ekwi lek ambi kola norak nduk eekwi  kineenu me, kulunik-kalinik nggwirit-nggwarit aret eeko logonip o.  (I Kor. 15:58)

X III. KEMENYAN KANI KUNGGWI WONE.

120. Kemenyan Kani Kunggwi Wone

Karetut nen Ala ake kemenyan kani kuluk-kuluk kungge nagagerak nogo pogom ti nit aret o. (2 kor. 2:15)

  1. Aakumi inagap ndarak inom, inagap ndara'lek inom inenggela'me logonet Keretut nano eeke nagagerak? Kemenyan kani kuluk-kuluk kungge nagagerak.

(Luk 18:1-8).

  1.  It aap inagap ndarak lek, ineebe lek eerogo piyorak nogo nen nano konggo nogogwaarak? Wone Inagap ndariyak wone kagak, Wone yi obari mendek aret o, yinuk mbo pereegwaarak paga kambit aret nogo nogogwaarak norewi.  (2 Korindut 2:16)
  2. Ndi, It Inagap ndarak nogo nen nano konggo nogogwaarak? Wone obari abe mendek nabuwa-kabuwa wone yi, obari abe mendek aret o yinuk, nit paga aret wiganggo logowak nduk kologogwaarak me, ineenik aret logogun o (2 Korindut 2:16).

 

Wakkagak: Nit aap yi, Allah nen op yogobi aret eeko logorak koneegerak kagak, eeriyak meek aret ee'ninake menggerak yi paga, ninogut punik aret logogun o. norewi.

121. Karetut Ninom Ndegen-ndegen Nogo Logorak       Wone

Ninowe Keretut eegin tiyak ari kenok, ninom ndegen-ndegen ago mondok tiyanak nugwi me, Ala mondok alut eeko logowok o.(2 Korindut   2:14)

  1. Karetut ninom ndegen-ndegen nogo logowok nduk nano eeko logowok? Ndegen-ndegen wone, obari abe mendek wone ti aret wiganggo logowok o.   

(2 Kor 2: 14)

  1. Nit nineegin ti ngge paga tiyak yigin mbakop? Karetut ninom ndegen-ndegen nugwi ti paga, nineegin tiyak yigin napuri  (2 Korindut 2:14)
  2.  Paulut O Makedonia  unggwi Nagagerak wonage me, Ala nen nonggop ereegerak? O  time unggwi nagagirak wonage me, Ala nen mbo panulik, narum aret wonagerak. Togop ndak-ndak nit o yawi ndawi namunggorak me, Ala nen ninarum aret logogin o, napuri . (2 Kor. 2:14 a).

Wakkagak: Towe Lenawi nogo nonggop nduk ndegen-ndegen mban ago nogo menggaarak mbakop? Iniki ambit paga nogo menggarak. Ndi, Nit towe ti pogom ndegen-ndegen ago nugwi mamunggolamunggurak kenok, nineegin abu tiyak yigin o. napuri. (Epetut 6:13)

122. Kemenyan Kani kunggwi tit Nigak O Weriyak       Wone.

Yetut Tamban eerikit nduk purom lagi nagagerak. Lagi nage nagagerik, o nikiya Ala yoge tit kagak o wereegerak.

 (Lukat 6:12)

  1. Aap waganabi nawok nduk nano eeruwok mbakop norewi? Kemenyan kani kuluk-kuluk kunggo logowok o

    (Lukat 6:12; I Tet. 5:17)

  1. Kemenyan kani kuniak nogo nonggop logonet kani kuniak mbakop? Ninambe mage negen logonet  kunggo logowok (Matiyut 17:21)
  2. Makanan mea mban nenok nineebe piruwak nduk nogo mban yogo logonip yo'niraga, a? Ata,Ala keyage  wako logonip yo'niraga a?Lek o. kulunik-kalinik tamban mban eeko logonet Ala keyage woko logowok o, napuri.

(Kolote 4:2)

 

Wakkagak: Hape yugwak kumi kolewi a, aap kolewi a, kumologwe wologwe tawe ilik, tigittogon kineenggime mban patogo kigirak iri, kanggetak me, unggwi wororak meek? Wuumburak kunduk meek meenggerak ti kokwak, nit Ala ninom kuluk-kuluk wone mbakwi lek kenok ti, kambak pogom aret ogoorik mbake logot naput kayonak.

123. Ala Iniki Mbake Ndak-ndak Eeko Logorak Wone

Kit an yokkirage nogo eeka'lek logonet, noggop nduk, Ai, nogoba, Ai, nogoba, mban yo'nogo ogotik? (Lukat 6:46)

  1. Nonggop nduk an nowagam nduk woranip yo'niraga? Ala aa'nduk nggino yoriyak nduk woranip yo'niraga  (lukat 6:. 47)
  2. Aap Ala iniki mbake ndak-ndak eeko menggaarak nogo ti nano pogom wonogwe yo'niraga? Mayu andi warak wurik nogo ti it aret wonogwe o (Mat 5:13).
  3. O eyak nu'lek  wurabak  wonagagerak nogoti nano? Karetut ninabuwa alom nogo’ o eyak nu'lek warak wonage ti aret o. (Lukat 6:48)

 

wakkagak: Kawu bank mambatinuk kiniki ti paga panggombunuk wonage keenok ti, aap o wuke logonet, mbini paga  wupunuk wonage me, yi wu'nuk  wage logonet miyaninuk nage minggi kwak aret me, nonggop eekabigin ti karigi aret o, naput.

 

124.  Obari Abe kaga Nogo Ti, Ala yogwi Aret Wone

Obari abe kaga togolowak mbuti emas paga tolak nogo ti, it Ala apuri inake leenak tamban eeko menggaarak nog o  inone tolak  aret wonage o (Wayu 5:8).

  1. Ala ogo'bak me, obari meya luk unggwi nage nogo ti nano? Ala kuluk-kuluk yogwi ti aret. (why, 5:8b)
  2. Aap Ala yogo menggaarak nogo inoone wonggok togon Ala yogwi kenok, mii ndipuk eeke, mayu ngguru eeke, eeriyak meek aret  mbakop? Eeriyak ndak aret ubi (Wayu 8:5; Napigak 4:31)
  3. Ala apuri aap tamban eeko menggaarak nogo, inendage mbogut logonet, aakumi nggwen paga wonogwe nogo wone lengganogo yoro logogun aret o. (Wayu 5:9-10)

 

Wakkagak:  Wam worakwi obari nen ninikime ndanuk yi nage kenok,  ngga nen eekwi ubi, yinuk, kwako monggo pogom, Ala nen obari kwa'ninaburak nogo nano eekwi paga mbakop? Obari meya eeke ti tamban kuluk-kuluk eekwi ti paga aret me, ndi, Obari meya eeke time mendek kuluk-kuluk eeke mengge’ndak ilik lek a?

125. Ala Apuri nen Tamban Eereegwaarak Wone.

Tamban eeko mbareegwa, o it wonogwe nogo nuk ari logonet, Aberiniki inikime lik yi unggwage mbareegi, inagabiti lek logonet, Ala wone yoranet nugu nogogwaarak (Napiyareegerak 4:31).

  1. Tamban eekwi paga o nuk ari logonet nano wogoragagerak it Ala apuir nogo!  Ala wone inagabuti lek logonet wiganuwak nduk, Aberaniki wogoragagerak           (Ay. 31)
  2. Peterut kele marak wonage me, pinogo wumbi wagagerak nogo nano paga? Ala apuri nen iniki ambit aa'nuk tamban eekwi iigak ( Napigak 12:12)
  3. Abet mbakwi nogo yawi ndawi namunggotak me, yawi kinokwi, kele makinakwi, eekwi kenok kinagabiti mbariyak lek o, kinogoba Ala kinu rum aret wonage. (Nap. 16: 25-26)

 

Wakkagak: O Sentani Toko kole kalo wurik me, nanuk ungguwok nduk, tungga ambe paga ari nogwe niigak abut aret ku'nage na'nage eeke nage kineenu aret o, tungga ti mendek awo ogobak kigika'lek me, at Peterut nen tu kuu punuk wundeegerak nogo nano paga mbakop? Alla apuri nen tamban eekwi iigak aret agagerak ti nogo kinenggo’lek ya?

 

XIV. PENDETA INOM, GEMBALA INOM NEN ALA APPURI INARUM LOGONET EEKO LOGORAK WONE.

126. Dawud Amburu Eeppereegerak Wone.

It aakumi  nen ineebe paga liippiigo menggaarak kwe, an perak, aakumi inikime lombok liippiige minggirak o, yoreegerak  (I Temuwen 16:7)

  1. Aakumi nen nano lombonggo monggoorak o, Ala wone undu eeppiyawok nduk? Inagabolo paga lombopigo monggoorak

 (I temuwin 16:7)

  1. Nonggop nduk Ala nen ninikime lombongge menggerak?

Kweebi Eeriyak eenu me, mike meenggerak (ay.16:1-13)

  1. Niniki ti at   Ala unde aret me,. Inikime nen Abet mbakwi nogo nige menggerak. 
  2.  Nonggop nduk Daud Mireegerak? Awo mbuluk paga nen, E o. mban ari menggerak ti paga aret mireegerak.
  3. At Daud pengalaman/sekolah wakkerak nogo ngga nen mbakop? Wam Domba awo mbuluk nen tebe yinuk ndegeninake nagagerak ti aret.

 

Wakkagak: Mayu andi warak inom,  andi lek wurik inom, enetenggen meya mban me, andi lek wurik kagak kunggo nogotik, karerogo ombat wa'kanok andi lek kenok mbo pogo monggoorak togoti kwak, nit togop wonogwe kwa'nige kero lipatinuk logowok, wulogwe.

 

127. Takariya Ala Engganom Paga Obabut Abu Koonak    Wonagagerka Wone.

Takariya Akwe imbirak inogoba nen, “Yogop ee'nu, ndogop ee'nu,” yegetak wone inom, lengganinaketak wone inom, alik eerulik mondok ndak-ndak aret eerit nugu nogogwaarak me, Ala nen iniki mondok koonak aret ige nagagerak (Luk.1:6)

  1. Aap Abiya omboluk iniki koonak wonagagerak nogo ta mbakop? Takariya aret . Ndi, akuwi ti ta omboluk? Karum omboluk (Lukat 1:5)
  2. Takariya akwe imbirak wawa wogoraga'lek, akelo kwegelo aret ari nogogwaarak paga wawa wogoragagerak ti nonggop nduk? Ala eyabu eerit namungga-namungga inanggwok ari nogwe paga wogorakit nduk togige wonagagerak. (Lukat 1:7-25)
  3. Aap Takariya Aput Yaya nda'nagagerak nogo ta omawi paga nda'nagagerak mbakop? Aberiniki omawi inikime linik aret nda'nagagerak (Lukat 1:13)

 

Wakkagak: Kat aap Gembala ilik, pendeta a, kakwegelo wubili wonage me, kapuluk ambi nda'naruwak nduk kwe alik ambi wamen yo'kugwi kagak, kogogumbuk logonet Ala eyabu eeke aga'ndik nogo ti, aap Takariya eeregi kwak aret me, kagabiti mbarugun. Ala kege aret me, kagak aret  tebe yinuk eeke logomunggun o, bak.

128. Yetut Ti Ninanggembala Aret  Wone

Ndomba obeelom ndegeninake minggirak an aret o. At ndomba obeelom ndegeninake nogo nen, andomba inake kambikit aret mbake menggerak (Yaya 10:11)

  1. Ninanggembala abe nogo ti ta? Yetut aret (Luk.10:11)
  2.  Ala inom aakumi inom terak inake yonggo nappigak nogo    ta? Yetut aret. (1 Timotius 2:5)
  3. At andomba inake noggop kongge menggerak? Neebe paga inagap ndarikit aret  o, yinuk, kongge menggerak (Luk.10:11)
  4. Yugwak Gembala a, pendeta ilik. Mippinaggarak yi paga ninobabut nogo Ala wone mbanak ndak-ndak logonet eeko ogorik ilik leka? (Yaya 10:12)

Wakkagak: O maan wim wali pinanggatak nogo ti, tu ndogome niigak, mbimbingga nunggulik, niyo abu kagak, laminggan eyak kagak, mayu wangge kagak, nogo yurak kagak, tebe yinuk wonogwe tit iigak, wim palungga wakwi kenok nineebe kiin ogo nogogurak nogo kineenu aret o. togop ndak-ndak, kit ndoma inake aret miippinagagwi me, anggin-anggon eekinake ti kagak, tebe yinuk aret mamunggo logonip o. napuri kinawonak.

 

129. Ndomba Inarum Logonet Eeko Menggaarak Wone.

Aap inanoya laka kenok, obeelom eeriyak inikilom mbaka kenok, iniki warak kenok, aap maluk eeka'lek abu abe kenok, Ala wone lippunuk eeka kenok, eeriyak mban eeke kagak kwe, iniki yunggupunuk, puk age kenok, aap ti mendek mban mippiyorak op o (Titut 1:8)

  1. Nonggop nduk aap aakumi inayona laka kenok mippurak yo'niraga? At Ala nen miikke menggerak ti, Aberiniki inikime logonet, aakumi inake  eeke ti kenok mippurak ari menggerak (Pilipi 1:6-9).
  2. Kat aap Mamunggwak ariyak kenok ti, aakumi inayeloman aret  ariyak yegerak nogo lek ya?  (Marakut 10:44-45)
  3. kit aap mamunggwak yi wae, Yetut nen an eekirak yi, kit mban-mban aret kiniyok kokor yogo lobonip o, yo'niraga (Yaya 12:14-15)
  4. Mamunggwak logonet, eeka'lek we ninoone mban yogwe  mi'ndik palo yogwe logorak op ilik lek a? (Matiyut 23:3

 

Wakkagak: Nit Mamunggwak Ala yabu eeko monggorak nogo, tu nomo agan wunggo nogorik, tuguwa nggegek nggabenak paga wakola yinggorak ambi ogorik ilik, lek a?  (I Timotiyut. 6:10)

130.  Nandomba Kobak Eerogo Piigwi Wone

Ndomba Ineebe lirogon ndegeninaka nogo eebe lek me, maag aago nugu agarik o. Maag aago nugwi me, it ineebe ti, ndimbu-nggwiya inambi-mbingga negen agarak wonogwe agarik o (Yetekien 34:5)

  1. An nandomba lirogon ndegeninakwi lek logonet, inamendek mban nggigimbunuk, wupagagi-perambagagwi nunggwi kinok, niniki a o.. mbake minggirak (Yetekien 34:3)
  2. Ndomba ndegeninaka nogo nen, ninanini agaket yogo logonet ndegeninakwi ambi ogoorik ilik, lek a(Yetekien. 34:4)
  3. O put tiyak tebek ombaga time, nandomba kobak agarak wonogwe iigak, inigen malopinet nugwi, ndegeninakwi, eeka'lek aret, wonogwe kigirak o (Yetekien 34:6).
  4.  Nandomba ambi kobak age kenok ti, it ndegeninako menggaarak ti inoba aret pikit o. (Yetekien 34:10)
  5. Nandomba ineebe paga mbi nurogo nunggwi nogo, wogonabigin me, inenggali o (Yetekien 34:10-11)
  6. Nandomba ma'narit namunggaarak kwe, yi aakumi ndi aakumi inenggela'me nen wogogo piya woragin o  (Yetekiyen 34:13).

 

Wakkagak: Aap ambi mayu wurigin nage logonet, nanggumi o mbere wurik yi, ndegeninake, inarum wake, eeke wonage me, an onggo wa'kiri worakit o. yoge nagagerik nage kagak, aap nogo liorogon ndegeninake logolek, yilakwi ndi lakwi yonok nege kagak o mbere wurik nogo wum agagerak me, aap nogo wage agarik o, yogo mbareegwa, enggali nen mbaganegerak togoti ndak-ndak, at Yetut wage logonet kwa'niabu kwak, lippatinuk mban ndomba ndegeninako logowok wulogwe.

131. Yetut Mbi Amburu Nunggwi wone

An neebe kit kinake punik nogo yi aret me,  noba abe'nako logonet, mbi yi nonggo logonip o. (Lukat 22: 19)

  1. Mbi nonggop nduk nonggo lowok? Yetut ninobane'me karok yereegerak nogo, ninikime wa mboko logonet noggo logowok. (I Kor.11: 24-25)
  2. Yetut nonggop nduk wareegwaarak? An nomaluk  paga waregwaarak o.
  3.  Yetut mbi amburu nonggo logonet we, wupagagi-perambagagi negen nonggo logorak op aret mbakop? Abu meek lombok ubi, napuri.

 

Wakkagak: At Yetut agalo-ogoba  aret kwe, at oone wagagwi lek mbareegwa, an kit neenggo’lek yoragagerak togoti ambi yo'niro kwak,  nit Yetut one wa'punuk ndak-ndak eekwi logogun kenok, nit at agalo-awurilogwe at orewi aret me,  wa mbako logonet nonggo logowok o, napuri wa. (Mark. 3:31-35).

 

132. Ala Appuri Niyome Wuppigwi Wone.

Aakumi apit ineenu aruwak nduk, yime wuppaniyak o, yoge mbareegi, Yaya nen Yetut yime wuppereegerak (Matiyut:3:16)

  1. Yime wuppege mbareegi nano wagagerak? Aberaniki towe yanggwi nen wigagan Yetut anuwak paga kwi'nari wagagerak. (Matiyut 3:16)
  2. Yime nen wundi wage mbareegi, mbogut keya punuk oone ngge yereegerak? Naput niniki kunik abet togon eeke keegi o, yinuk yoreegerak (Matiyut 3:17)
  3.  Nonggop nduk Yetut nen Yaya yime wuppanu yoreegerak? Yaya Aberaniki inikime linik nda'nagagerak nogo eenu aret    me, Aberaniki nen aret wupanuwak mbareegerak.
  4.   Nit niyome nonggop inok wuppiyorak? Maluk inikime lek       koorak kenok  mban wuppiyorak.(Ibrani.12:14)
  5.  Yaya yi Yoreran aa'nggi paga logonet nano yorage nagagerak? Walo aakumi inoka kuwak eerak pogom kit aret yorage nagagerak (Mat.3:7)
  6. Ti nano porogo wonogwe inok yorage nagagerak? Inomaluk patogo wonogwe inok mbo puwak nduk yorage nagagerak (Matiyut.3:2)

Wakkagak: Aakumi inawin aagani obari ndir wuke kenok, mbimbingga nunggulik mbo punuk mbaganggwi nogo kineenu aret wulogwe. Ndi, nit togoti ninomaluk ninikime wonage kagak yime wuppinaniyak ndak aret mbakop? Abu mek ubi napuri. Kinawin abori ndir wuke ti kagak kwa'kolage lek wonage kenok ti,  ai mek tit wonage mbake logot o.

 

133. Kumi Lambumbigwi Wone

Togop me, aap ambi agalo-ogoba mbo pinok, akwe imbirak lambunik logonet, ineebe mbere kwe ambit aret arugun o. (Epetut 5:31)

  1. Kumi woppinok nonggop aganako logorak mbakop? Kit          kineebe kiniki kunik eekolo monggotak kokwak,       kinakui    togop aret kiniki kunik aganako logonip       yo'nira    (Ep.5:30)
  2. Kumi Ala endage paga lambunik kagak nit mbo pigwi      kenok ti, aap amiya eekwi ti aret me, Ala engganom       paga unggwi nagun abu lek aret o.         (Mat. 19:6; Wak.2:24)
  1. Wulogwe wae, kumi wogonakwi ti, kola yinuk aret      wogonako monggorak me, inobabut kwa pinok mbo   pigwi ti Ala wone mbanak ndak-ndak aret mbakop?       Abu meek eekwi ti aret o, napuri.

 

Wakkagak: It kumi eeko menggaarak kineenu o, wam mbuluk aret mbaniragaatak kwe, nangga'lek porogo tit igak, inorewi wogwe inok mbambunuk eegu-eegu nonggo menggaarak nogo kinikime inarigi eekinake meenggerak ilik lek a?

134. Ala nen Yenggwaaragak Logorak Nduk              Mippiyareeger Wone.

Norewi o. kit nogo nen aap iniki liirak menggaarak inom, Aberaniki inikime wonage inom, iniki warak logonet yogo menggaarak inom, mbi onggo punuk lako logowak  nduk, aap ineebe 7 paga leenogo mippiyanip o. (Nap.6:3)

  1. Inanebunu yenggwaaragak leenogo piyareegerak nogo        nano nduk? Mbi it mban tumbukwi, Ala wone it mban        mbanggwi eeriyak mek kenok, Ala nen   aret       ineyabutak leenogo mippiyareegerak.
  2. Mbi tumbukak ti nano nduk mippiyareegerak?     Aberaniki         inikime mi'ndak, niki kwi'ndak wonogwe kenok        mippigwi     menggaarak.
  3. Aakumi togwe inom, wonabela inom, aap lani inom inawone mbanggak yuwak nduk mippigo menggaarak.

 

Wakkagak: Aap iniki mbuk kunik nogo, kumi tawe abok ineenu agagerak kagak, tambaga keegi-wogi ee'nuk ndawi wakwime unggwagagerak kwe, kumi nen ambi e o, yorulik, togoti kwak, nit niniki mbuk kunik wonogwe kwa'ninabigin kenok pebi Yetut eengganom paga kenom arugun ilik, lek a?

135.  Eerubok Mendek Eekak Yurak Wone.

It kugi andi agatak inom, kugi kumili piyaginaketak inom, wogoren piya wagatak me, abok obeelom ogo nogogwaarak (Nappigak 5:16 b).

  1. Wulogwe Mamunggwak yi wae, at  Peterut ti  aap aret kwe nano eekerak paga yi akumi ndi aakumi inandi obeelom eeppige nagarak? Aberaniki o Yerutalem kani negen wogogerak ti paga inikime logonet eeppinet nege  nagarak.
  2.  Nit yugwak Peterut inom Yetut inom eeke nagagerak ti mendek ambi ndak eeriyak ilik lek a?
  3.  Aakumi inandi Ala yogorak aret kwe, ninoone konengge lek kenok ti, Aberaniki nen aakumi ninikime wam ambuki ale negen ambi wundi wage kegerak mbaki o. (Nap.8:23

 

Wakkagak: O yumak aagatak nogo mbaganuwak nduk nit nano eeko logowok o? O yumak nogo mbaganuwak nduk ti, Ndi wununggo logowok. Ndi, ndi wunanak wonage ti pogom Aberaniki ninikime wonage lek, we ninendage mamunggak leenak mban logomunggurak kenok ti, nit eya mbanugun abu mondok lek aret yo'nira o.

 

XVI.WOLOGWE INOM KOMOLOGWE INOM INARUK        WAKO LOGORAK WONE.

136. Wologwe Komologwe Yetut Paga Logonet Tawe       Ariyak Wone.

It aap tawe nogo nano paga iniki konariyak mbakop? Ala wone lippunuk eekwi paga iniki op konariyak

(Nda. 119:9)

  1. Nonggoti eerogo ninapurilogwe inaruk wariyak mbakop? Wologwe yawi inokwi, inaruk wakwi eekwi paga iniki warak eerogo pigwi menggaarak   (Kini wuppiga 29:15 a)
  2.  Mbulogwe iigak Ala wone mban inaruk konenggwi logonet tawe ariyak kenok, iniki warak age logonet obaabut op eerit nage paga, agalo ogoba wogo'pako logogun  ( Kini wuppiga 29:17)
  3.  Wologwe mbulogwe ti Yetut nen ale'nggen inoba piige me, tu non mbambiayagup (Marakut 10:13-16)

Wakkagak: Aap ambi endage Lambilambeerak Wandik ti abu aap anggok agagerak paga apuluk aap ambit aret ndareegerak me , yawi waka'lek inaani ndegengge nagagerak me, tawe age nagagerik ogalo-ogoba iniki ale eerogo purak nduk mban eerit nage kenok, agalo-ogoba nogo iniki wako'nok kambegwaarak togoti ambi, ninapurilogwe inaruk waka'lek mbo pigoorak ambi ogorik ilik, lek a?

137. Nonggoti Agago Ninapuri Mamuninako  logorak       Wone

koone, “yogop ee'nu ndogop ee'nu.” yugu nogo, teppunuk nomo agan nage neyo, eeragi mbo paniyak mage o (Ndawi 119:10 b)

  1. Ngga logonet ninapurilogwe mamuninako logorak mbakop? Ambi Oome kwi'ndik logonet, endekem tu nogwe logonet, yonggonggologwe logonet, yabu eeko logonet, kulunik-kalinik mamuninako logorak (Pelaregwaarak .6:7)
  2.  Sekolah Minggu paga wogoret piya nagak yurak.
  3. Ambi sekolah paga mamuninabuwak nduk piyanagak yurak.

 

Wakkagak: Napuri kinawonak o, enege abologwe mono mendek nen eeko meenggarak nogo kineenu o. it inagolomi warak ti we negatak-negatak mbi inengginabut aret kola nagak nunggwi nonggo menggarak kwe, ndi. At agalo ogoba lek nogo perak , nano namun  ari nagatik, puk aga'lek awo mbuluk paga nen yabu nggwirit-nggwarit eeke logonet mbibit aret iniki warak age menggerak nogo lek ya?

138. Yetut nen Eelege- aabologwe Ndegeninake       Menggerak Wone.

It aakumi nen, eelege-aabologwe iniki an noba panggombunuk abet nombako menggaarak yi, maluk eeruwak nduk, inikime manabi wagatak paga maluk eekwi iinok ti, yugum nggwok paga inenggaanok  keele yilinogo punuk, yi alobok me mbo mambiyorak ti op o. (Matiyut 18:6)

  1. Nonggop nduk Yetut nen eelege-aabologwe maluk eeginakwi kenok, oone maluk ari mbakop? It mbogut paga unggwi norak  muk konak wonage me       (Matiyut 18: 3)
  2.  Eelege-aabologwe yi meek me nduk, ambelenogo piyorak mondok mage o, yinuk ari ti kagan ilik, lek a? It ti Malaikat nen inarum wogonake menggerak (Matiyut 18:10)
  3.  Kat aap ambi kapuri logwe kiniki kunik aganaka'lek keebi-keeba mban, yawilik-yawilok mban aganake mengge’ndak kenok ti, Malayikat ti enegen loolo kege kagak eeke mengge’ndak me, karigi o. (Mat. 18:10)

 

Wakkagak: Ai nagalomini kinawonak o. kit kinagalogwe awo ngget nda'pinok inari waka'lek inelak abu le yogwe iigak mbo piyoorak op aret mbakop? Abu meek ubi. Togoti ndak-ndak, at ninogoba nen mbo pinanggak, ee'nggot agak eeriyak ambi abu lek o. yinuk ari yi  (Yetaya 49:15-16)

139. Ninagalo Ninogoba Inoone yogwe Liirogon       Koneniyak wone.

Wologwe-komologwe yi wae. Kinagalomini-kinogobamini inoone yokirogwe inok, konembunuk eeko logorak nogo ti, Ala nen aret koneegerak me, liirogon eeko logonip o (Epetut 6:1)

  1. Nonggop nduk ninagalo-ninogoba inoone yogwe liirogon koneeninip yo'niraga? Ala iniki mbake ti aret

    (Kolote 3:20; Epetut 6:1)

  1.  Aap ambi ogoba nen yoge nogo konengge nagatik aret eeke nagagerak kenok ti, at nen o ogobakkigike nagagerak aret wulogwe napuri.
  2. Ndi, kat ambi kagalo-kogoba inoone yogwe kagak konenulik kiniki mba'nuk mban eeke mengge’ndak nogo ti, kakom lirogon kwi'narumunggun abu lek aret yinuk ari ti kagan a, lek a?

Wakkagak: Wulogwe wai, Agalo-ogoba inoone konembunuk o wureegerak kenok ti, o eyak yugum paga kwi'pereegerak me, yi wu'nuk wage logonet miyanikit nduk eeregerak  kwe, mondok miyak yulik nu'lek aret wonagagerak kwe, ndi, konenulik mbo pereegerak kenok ti o, yi mbini paga wureegerak me, yi wu'nuk yindi wage logonet miyaninuk wundeegerak warak me, togoti ambi ogorik ilik, lek a? Wulogwe!

140. Aap Tawe inom, Kumi Tawe inom Ninobabut       Nonggop Logorak Wone

Ndi, at Yetut perak, iniki warak age, eebe tawe age, eeke kagak, Ala inom aakumi inom iniki aale'nggen ombako nogogwaarak (Lukat 2:52).

  1. Nano eekwi ninok Ala nen ale'nggen ninoba pinaniyak mbakop? Ala wone yugu nda'ndak eekwi ninok  (Ndawi 119: 10-11; Lukat 2:40, 52)
  2.  Aakumi nen inalenggen ninombakwi, wogopigwi eekwi nogo nonggop wonogwe ninok mbakop? Iniki kwi'ndak Ala inom kunik wonogwe ti paga aret (Amata 4:23)
  3.  Nonggop nduk Ala nen Ndawut awo mbuluk kagak inikime wonage nogo lippunuk miireegerak? Ogoba oone konembunuk aret eeke nogo paga kwa'kagagerak(I Temuwin 16:7)

 

Wakkagak: Wulaga yi at ogoba obane'me aret logogin ubi, yinuk, yorogwe ti nonggop inok yoro menggaarak? Iniki kwi'ndak, at ogoba yoge nogo konembunuk ndak-ndak aret eerit nage kenok yoro menggaarak napuri.

141. Komologwe Wulogwe Tawe Nen Iniki Kii'kak       Naka'lek Logonet Eeko Logorak Wone

Aap Yutup nogo, iniki abu koonak menggerak me, kwe yi aakumi nggwok inenggaanom paga inggali wa'purak neebi o, yinuk, kote mbo pikit mbareegerak (Mat.1:19)

  1. Yi kumi ndi kumi apit wonogwe iigak kwe, Maria alik miireegerak nonggop kenok? At eebe kii'kak naka'lek wonage nogo Ala nen kagagerak
  2.  Aap Yutup iniki koonak wonagagerak pogom ambi ogorik ili, lek a?  (Matiyut 1:18-19)
  3.  Iniki kikak naka'lek ti nano? Ala omawi ti aret.

 

Wakkagak: Aap nggiru o nda-nda nen nineya wagatak me, wogoret o wuum obari maluk wonage kagak ndak aret nogo yime yuwok o, yoriak op aret mbakop? Abu meek lombok ubi, aap kumuli kunik en perak o maluk me kagak nogo yi unggurak o, yinuk ari menggerak.

XVII. ALA APURI NEN EEKO LOGORAK WONE

142. Awi Yumbunit Nagagerak Wone.

Awi yumbunit nagagerak nogo ti, Ala wone aret o

 (Lukat 8:12)

  1. Aap awi yumbunit nagagerak nogo  ti ta mbakop? Yetut aret ( Lukat 8:11-12)
  2.  Nggwen muli ti tani?it  aakumi abet mbako nagatik nabenak mban kologwe menggarak nogo  aret 

(Lukat  8:15)

  1.  Ndi, anggen yikologwe lek wonogwe menggaarak nogo ti taani? Aakumi Ala wone konenggwi kwe, nggwen paga mendek mban mukok nogwe logonet, Ala wone inikime wonage lek nogo aret (Luk 8:13-14)

 

Wakkagak: Yimendek-ndimendek awi yapunuk ti, muli lubunggawak nduk awola kuluk-kuluk yugwi paga  anggen yele-kole yegetak mbanggo moggoorak  nogo ndak-ndak, nit Ala wone konembunuk lirogon eeka' lek ata, yi wone ndi wone niniki nengge nogo mban mukok nogo logonet, niniki wakologo monggorak nogo lek ya?

 

143. Anggen Abe Yi'kkoloorak  Wone

Ndi, nggwen muli paga wambit nagagerak nogo ti, it aakumi wone konembunuk, iniki abe lombok paga pipak waganggo nagatik, nabenak mban eeko logonet, anggen yikkologo menggaarak nogo aret o, yinuk yoragagerak (Lukat 8:15)

  1. Aakumi abet mbakwi nogo nineebe mande ogoorik? Nineebe 4(empat) pogom ogoorik.
  2.  Ambi ti, Ala wone konenggwi kwe, inikime lirogon pati unggogolik wonogwe menggaarak. Tu paga wambit  nagagerak me, towe nen nenet nagagerak (Lukat 8:5)
  3. Ambi ti, yugum eeri paga wambit nagagerak me, yi amburu lek me, mbuk agagerak (Luk. 8:6)
  4. Ambi ti, Iringga alokwi me wambit nagagerak me, iri'ngga nogo kwit agan lagangge logonet mbanogo wuppereegerak

(Lukat 8:7)

  1. Ambi ti, nggwen muli abe paga wambit nagagerak me, mbilangge nagagerik mili kwit agan lagangge logonet aanggen ambik yereegerak (Lukat 8:8)

 

Wakkagak: Walo kombame eeke menggerak nogo kineenu wulogwe nappuri, eyo ambi paga wonage logonet agabelo eyo ti pogom aret eekolage, ndi, ambi paga ari nage logonet agabelo eyo ti pogom aret ee'kolage, togoti mban eerit nege menggerak nogo kinenu ilik, lek a? Togoti ndak-ndak, nit nineebe ambit niniki yi koonggak  ndi koonggak ambi eerit nugwi wonogwe kenok, o yugwak yi aret lippotuwok wulogwe.

144. Anggen Yugu Mbanuwak nduk Nappiyareegerak     Wone.

Eebe yugu  ka'let agaarak kwe, mbanggo menggaarak ineebe mberee'luk me, at yabu unde nogo nen anggen yugu nogo mbaniyak nappiyawak nduk yo'nip o (Lukat.10:2)

  1. At Yetut nen anggen yugu nogo mbanuwak nduk nappige logonet, ineebe dua-dua nappiyareegerak ti nano nduk mbakop? Inalik noorak kenok ti, ambi andi ariyak kenok a, nggwiya nen eyak nibiniyak kenok, ta nen yonggo wororak mbakop? (Lukat 10:2)
  2.  Anggen yugu unde ti aap ta mbakop? Yetut aret ubi

     ( Lukat 10:2)

  1.  Anggen yugu ti nano mbakop? Aakumi abet mbaka'lek wonogwe nogo aret.

 

Wakkagak: Tawi turiyak nduk ti, ndut nggobek wonok nogotak me, ogut nggobenogo wumbunuk wonok wororak  op kwe, ndi, ndut nggebek wonok lek noorak kenok ti, tawi apit tukulik ogur aaninggin kenok we mberee'luk mban tuko nagatik wonok wogo menggaarak nogo pogom, nit Ala wone wonok nappinaniyak norak kenok, we Ala wone mban wonok yora norak op aret mbakop? Meek lombok ubi, inabuwa mbakwi ti omawi ee'nuk ala wone yora norak o.

145. Ala Apuri nen Yabu Nggwirit-nggwarit Eeko       Logorak Wone.

Ndi, tahun ambi eeppunuk, aanggen yege kenok ti op o. ndi, anggen yege lek kenok perak, muurogo napenok o, yinuk, yoreegerak Yetut nen it aakumi yoragagerak (Lukat.13:9)

  1. Nonggop nduk yabu nggwirit-nggwarit eeko menggaarak mbakop? Muli lobanggage logonet  Anggen ambik yuwak nduk are eeko menggarak (Lukat 13:8)
  2.  Anggen yugu kero mbanikit nduk peka nagak eeketak kwe, anggen yugu ambi kage logolek me, aap eyabu unde nogo iniki aage eeke nagagerak (Luk.13:7)
  3.  Ndi, nit yabu yonggo pinanggerak yi nggwirit-nggwarit eeko logogun lek kenok, at eyabu unde wage logomenggerik noggop yo'niragin mbakop? Oone maluk ndi wurogo mba yo'niragin aret o, napuri.

 

Wakkagak: Aap yabu yonggo yogetak nogo, eebe tebe yinuk, nggwirit-nggwarit  eeke logonet worok togon nappege kenok, eyabu unde nen iniki ale'nggen paga onggo wogoge logonet, eegu ambi inom  wogoge menggerak nogo lek ya?

  1. Alla Apuri Nen O Age Yobok Paga Eeko Logorak Wone

O age yobok paga eeriyak abu koorok panggo yegerak me, kiniki kwi’ndak nu’lek logonet, tamban eeko logobagip nduk, kinagaket paga logonet, tum wako logonip o. (I Peterut. 4:7)

  1. yugwak eerambe arit wage agarik nogo, muk lippegendak a? lek a. lek kenok o yugwak yi aret lippege, ndi, waganggwi me ti aret kolage eeru o, naput.Niniki kwi’ndak nu’lek logonet tamban mban eeko lowok o.(I Pet.4:7)
  2. Akwe gelo lombok wureegerak kwe, nonggop nduk iniki kuni eeregerak? Aberiniki inikime wonage me, omaluk nogo tebenogo pereegerak (I Pet. 4:8). Aberiniki aman ee’ninake menggerak ti lippogo logonip o.

Wakkagak:  Lago lakatak awo pelakwi me, mayu kumule’nggen tobak ari kenok, lago lirogon nengga’lek ma’nogwe logonet at ambi agaluk ambi wonok nage, at ambi amendek ambi wonok nage eeko monggorak togoti   ndak-ndak, Yetut togoti nu’lek me, tobak ari wororak kenok nonggop ariyak mbakop? Napuri kinawonak.

 

  1. Nit Mamunggwak nen Eeko Logorak Wone.

At Ala nen eeko logorak ninalitak lombok unde eeppinaneegerak me, Ala iniki kunik nen unde eppeneegerak me, niniki kwi’punuk eerikit o, mba’nuk,  kit mban-mban at ambi nen at ambi obeelom eepegak eeko logonip o. ( I Peterut 4:10)

  1. Ninalitak lombok nano eeko logorak yo’niragagerak mbakop? Neyabu Ala nen unde eppaneegerak yi, eeke tit neegak nogoba  nen  aret wa’nabiworawak  o (ay. 10)
  2. Nabuwa-kabuwa wone yi, niniki anggen oolo nogo aret ninalitak lombok tumbu’ninabeegerak me, ao yinuk, eeko logowok. (Ay.10)
  3.  Nit mamunggwak ninobabut nogo ngge pogom logonet Ala eyabu eeriyak mbakop?  Nit ambi Ala wone yororak ninikime ee’ninake kenok Alla wone aret mamunirogwe, di Inabuwa nen yenggwa irorak ee’ninake kenok ti, ti aret tebe yinuk eekwi  eeko logowok o. (I Peterus 4:11).

Wakkagak: Inogobami nen ye wunirogwe ti yabu eeriyak nduk wunirogwe menggaarak kwe, yabu eeke lek enggi lobonakor wonage menggerak kenok , ye ti ndinogo aap alik ambi wogorogwe menggarak nogo kineenu aret me, wone yi an nagabiti mbake minggirak me, mbanggiragi o, napuri wa.

  1. Nit Aap Mamunggwak Mii’ninabegerak Nogo Lippako logorak Wone.

Ala ake leenak ayuk warak kogo logowak nduk, mbuti emas paga meli negen ogobakkigirik nogo anobak paga kwippereegerak  (Ala Unde 8:9)

  1. Ala nen Muta yoge logonet, nano unde logorak nduk Karum amburu eeppinak yoreegerak?  Mbi Ala ake pugu nogo unde wake logowak nduk amburu eeppinak yoreegerak.
  2. Nonggop nduk Karun aruk abe’nggan inom, eenggi abe’nggan inom, iyok abe’nggan inom amburu eeppereegerak? Anebunu Lewi mendek mbi Ala ake pugu nogo unde wako logorak me, eeppereegerak (Ala Unde 8:22).
  3. Wu Ala ake pugu yi nit mamunggwak aret me yinuk unde wako logorak op aret mbakop? Abu meek ubi napuri, aap aneburnu Lewi leenak kenok mban unde wappunuk eeke logowak o (Iberani 7: 5)
  4. Gereja aganggen lek miin agaarak wonage nogo alom ngge eekorak paga agarak mbakop? Kwe wukoorak paga lek, wim eekorak paga lek, aap wakorak paga lek mban, ata Wu Ala ake pugu ti Nappigak /penginjilan mban nappiyorak yugu nogo kagak, alik-alik eekorak paga aret ninanggereja erambe maluk eerogo pororak o, nappuri wa.

Wakkagak: Ai nappuri, wu Ala ake pugu yi ti kugi ogole warak kagak nit unde wappunuk nineenggi  mbanggogorak me, nineebe paga inom, ninanggereja paga inom, ninawi paga inom tigitogon aret o, enete maluk  eerogo pogop o, yinuk Agayi  nen  yo’nirage ti pekanip o. napuri wa (Agari 2:1-14)

 

  1. Nit Mamunggwak nen Ala Mbo Pogorak Wone

Wone alom nggwok lombok nogo yi aret. Kinogoba endagembogut Ala ti alik aret menggerak me, “kineebe kinomawi inom, kiniki kinogoma inom, abok aret kinogoba Ala mban kiniki kunik eeko logonip o (Marakut. 12:30)

  1. Nit aap mamunggwak nen Ala mbo pogorak nogo ngge paga mbakop? Nit aakumi nggwen paga mendek ninom kunggologo nogoorik it inobabut mii’kkologoorak ti paga,  Ala mbo pogorak aret o, napuri. (Yakobut 4:4)
  2. Ala mbo pogorak nogo ambi ngge mbakop? Ambi Yetut eenggilek kwakogo nogorik, mbo punuk pemerintah inendage tiyak yuwak nduk it inoone yogwe mban ninaame piinogorak nogo lek ya? (Ayub 24:7-8)
  3. Peterut egwak ne 3 yi nano nduk waganeegerak? At andomba mbo pinok tu alik paga nagin ti yelok kage nagagerik yoreegerak o norewi.  Ala ayum yipinanggerak nogo mbo pogo  nogorik yum enete alik yikorak nogo lippege’ndak a lek a? ( Yaya 21:16-18).

Wakkagak:  At Etau ti abu aret mbo pagagirak o yogerak me, ndi, Nit yugwak Ala mbo punuk wunggorak paga, lee agan wo’ninabuwak  nduk niniyokan unggwi wororak ndak aret mbakop? Abu meek aret me,  lippatuwok o  napuri. (Ibr.12:16

 

  1. Nit Mamunggwak nen Ala Agayuk Wukwi Lek Logonet Ambot Laganggorak  Wone.

  It nen  wone an yorage yi, konenggwi,  ndi, endage tiyapogo logonet, ayuk wukko logowok o, yinuk, koonggwi, eekwi lek inok, it an neebe unde menggaarak nogo pulunogo piige, nale’nggen paga wogorage neenok, waganggwi nogo, non mbanogo pege, eerigin o. it nen at Aliku ninogoba Ala endage tiya pogo logonet, ayuk wuko logowok o, yinuk iniki nggaruk togon kongga’lek me, muk pulunik aret agaarik o.  (Mal. 2:2)

  1. Nit Mamunggwak nen Ala niniki kunik eekwi lek, mbo pogorak nogo ambi ngge mbakop?  Yetut ogoba imbirak iniki ambit menggarak me, ndi aakumi kat nen wo’nereegi’ndak ti iniki ambit aret logowak o yugu kwe, yugwak nit niniki ambit logonet ninogoba Ala niniki kunik ogorik ilik, lek a? (Yaya17:11)
  2. Niniki ale’nggen abe paga at Yetut eerik nage inom, obabut inom, kologo nogorik yugwak nonggop nduk mbo panegarak agaarik o yinuk iniki wakolage wonage yi, kaga’ndak a, lek a? kage lek kenok, an neebe nonggop agarik aret mbake logot o naput.
  3. An inogoba aret neegak nonggop nduk mbo paninuk nambot laganggwi agarik o, yege ti nano eekorak paga mbakop? Wam egen mbuk inom, arowat langgonak inom, kugi warak inom kagak, wonok niri wogwe ti op eeko mbakwi agarik ya? Lek o. an nambot laganggwi ti aret yinuk yo’niraga o. (Maleaki 1: 8)

Wakkagak:  Towe Wuba’lok ti eebe kole aret kwe, ata amigelo kagak eeruwak wii’nuk nage mbareegi,  towe ndimbu nen pulunogo pereegerak me, eebe mbuluk wupp agagerak aret menggerak nogo ndak ndak, Yetut mbo punuk mbaganumunggurak kenok pulunogo pakorak aret me, ninakom kondo yugun lek we yaluk ago mban nogo logogun o, napuri

 

 

 

 

 

 

AAP ALA WONE MBANEGWAARAK NOGO, INENDAGE MBANAK YI ARET

1. Wakkagagerak wone.

        Wakkagagerak wone yi, Ala nen o ogobkkigirogo pege, aakumi ogobakkigirogo piige, maluk alom wigak ari, aakumi nggwen paga aaninggin ninoba kwi’nage, eeregerak inom, ndi, Ala nen nonggop togon iniki kunik eeginabeegerak inom, abok aret mbininogo liru mbanak wonage o.

  • Mbuku yi  mbaneegerak nogo aap Muta nen aret mbaneegerak.
  • Ndi, tahun liru mbaneegerak nogo 1445-1405 ti paga, Yetut awo nda’naga’lek kagak mbaneegerak.

 

2. Wundegwaarak Wone

      It Metit mendek nen aakumi Iterali mendek o Metit inayeloman eerogo piinok wonogwe me  nen wundi wogogwaarak mbuku yi paga liru mbank wonage kenok, mbuk yi endae, Wundegwaarak yogo menggaarak.

Ndi, mbuku wundegwaarak yi alom kenagan wonage.

  • Ambi aakumi Iberani mendek inayeloman eeppiinok wonogwe me, Ala nen wogoret puut Tinayi paga piya wage.
  • Ambi puut Tinayi paga Ala  nen at apuri Iterali inom wone abu nggaruk togon mbangge logonet, eeko logorak wone inom, mbuluk inom nggwok inom yorage,
  • Ndi, ambi Iterali inake Ala alut eeko logowam awi wuppunuk yi mendek ndi mendek eeko logorak inom, Ala unde nen eeko logorak wone lengganak inom, ndi. Ala alut eeko logonet “ndogop eeko logonip o” yinuk wone yugu inom yorage eeregerak liru mbanak wonage yi o.

 

Mbuku yi mbaneegrak nogo aap Muta nen mbaneegerak.

Yetut awo nda’naga’lek kagak tahun 1445-1405 ti paga mbaneegerak.

3. Ala Unde Wone.

      Ala unde wone yi, aakumi Iterali inomaluk lek eerogo piyaawak nduk, eeko logorak wone yugu  inom, inale’nggen paga kuwak eeppunuk lago lako logorak wone inom, it Ala unde nen ineyabu lirogon eeko logorak wone inom, abok mbinuk-mbenak eerogo liru mbanak wonage yi o. Ndi mbuku yi paga alom lombok liinik nogo ti, Ala kikak nakkelik abu obeelom menggerak me, nit aakumi Ala ninom kunik logonet, niniki abe paga alut eeko logorak nogo inom liru mbanak wonage.

At Yetut nen, “kit kiniki kunik eekologo monggotak kwak, it kinom wonogwe nogo togop aret kiniki kunik aganako logonip o.” Yinuk wone alom nggwok aret yoragagerak nit abok nineenu nogo ti, mbuku yi paga liru mbanak wonage yi o.

Yetut awo nda’naga’lek kagak, At Muta nen tahun 1445-1405ti paga mbaneegerak.

4. Linggineegwaarak Wone

      Linggineegwaarak wone yi, it aakumi Iterali mendek puut Tinayi paga Ala nen, “nggween wokkiraagin o” yoragagim o Kanaan oonegen lagi wage menggim pa’nggwe kuli paga ari wogwe iigak, tahun 40 eeregwaarak inom, awo waga’lek kagak Muta owe Karun imbirak nen it aakumi Iterali ineenggi linggimbinok inendage liru mbanegwaarak wone imom, peebi o Mowap ari wogo nogogwaarik, niyo Yoreran oonegen lagi wage menggim pa’nggwe aa’nduk ndarak

inendage liru mbanegwaarak  nogo ndak-ndak it peebi ndarak inendage liru mbanegwaarak wone inom, it peebi ndarak inendage awo liru mbangga’lek kagak o kanan o ame unggwi nage menggim o karet Mbareneya ari woraanuk o kanan unggwi worawak nduk wakkagak eeregwaarak kwe, meek agagerak wone inom, o Karet Mbareya enaagan ambokan yengget-wangget nugwi iigak, yi tahun ndi tahun wonogogwaarik, niyo yoreran oonegen lagi wage menggim pa’nggwe time nogo nogogwaarik, it ando time iigak, ando o Kanan unggwi woraawak  nduk pipuk eeregwaarak wone inom, abok mbuku yi paga mbanak wonage o.

At Muta nen Yetut awo nda’naga’lek kagak tahun 1405 ti paga mbaneegerak yi o.

5. Pelaareegwaarak Wone.

      Pelareegwaara wone yi, it aakumi Iterali mendek o Metit nen tu karume paga yelok-nggolok wogogwa-wogogwa irip paga o Kanaan awo ye mbanggola unggwaga’lek  o Mowap ari wa’nuk logonet, at Muta nen yi wone ndi wone it Iterali iniki aberak logowak nduk, inengganom paga pelarogo yoragagerak nogo abok aret liru mbanak wonage o.

At Muta nen Yetut awo nda’naga’lek kagak tahun 1405 ti paga mbaneegerak yi o.

6. Yotua Wone.

      Mbuku Yotuwa yi, o Kanan tebeni ungguwok nduk, at yotuwa nen aakumi Iterali wogoret o Kanan unggwi nagagerak nogo liru mbanak yi aret. Mbuku yi paga Iterali iya tit eereegwaara wone liru mbanak wonage nogo yi aret:

  • Niyo Yoraran mbaninuk wunda wogogwaarak wone inom
  • Ayi wim eereegwaarak wone inom
  • At Ala  nen Iterali ambinom eeko logorak wone koonogo yoragagerak inom mbanak yi aret o.

Yotuwa nen Yetut awo nda’naga’lek kagak tahun 1200 ti paga mbaneegerak yi o.

7. Hakim-hakim Wone.

      Mbuku Hakim-hakim yi it aakumi Iterali o Kanan wonogo logonet eerit wundi wogo nogogwaarak nogo liru mbanak yi aret.

Aakumi Iterali wim eeppogo nogogwaarik, o time tebenggologogwaarak nogo, liru mbanak wonage. It aap wim eeka inowewi tin en wone ambi age kenok, inowak longgo nogogwaarak me, inendage inowak longga o yinuk, yorogo nogogwaarak.

Yetut awo nda’naga’lek kagak tahun 1050-1000 ti paga  mbanegwaarak.

8. Urut Wone.

      Aakumi iniki worokot eeko nogogwaarak mbuku Owak Longga paga mbanak wonage ti eekwi  eyom paga kwe endage Urut eeke nagagerak wone mbuku Urut liru mbanan yi aret.

Kwe Urut nogo, awi Mowab mendek me,  aap Iterali mendek waganeegerak kwe, ogonggelo kangge mbareegi, at eenggelo anebunu Iterali mendek aret me, Ala mugurok nage kenok, at imbirak lirogon aret Iterali inogoba Ala mugurok nage nagagerak. Togop eeke logonet, ogonggelo aa’nduk kambegerak nogo, orewi mendek ambi waganeegerak ti paga aap Iterali inowe endagembogut Ndawut nogo ombo aret ndareegerak.

Ndi, mbuku Urut liru mbanak yi ti, kwe endekem mendek aret kwe, agugwi eeke nagagerak nogo mbo punuk, iniki Ala abet mbareegerak paga Ala apuri Iterali mendek inom nogo liru mbanak wonage.

Yetut awo nda’naga’lek kagak abad ke -10 ti paga mbaneegwaarak.

9. 1 Temuwin Wone.

      Mbuku Temuwin aa’nduk mbanak yi, aap inowak longga eekwi eyom paga nen nok, aap inendage mbogut logonet eekwi eyom kuli, it Iterali eeko nogogwaarak abok aret liru mbanak wonage. It Iterali ina koonogo piigo nogogwaarak inowewi ineebe kenagan:

  • Ambi, Ala yoge kagak yoraga Temuwin
  • Ambi, endagembogut Tawun
  • Ambi, endagembogut Ndawut nogo are.

 

Yetut awo nda’naga’lek kagak abad ke -10  ti paga mbanegwaarak  nogo yi aret.

10. 2 Temuwin Wone.

Mbuku Tamuwen ambokan mbanak yi, mbuku Temuwin aanduk mbanak eegu kunik liru mbanak wonage me, at Ndawut inowe endagembogut age nagagerik, aa’nduk it Pilitin wonogo menggam o ame pa’nggwe, o Yekura inarum wonagagerak nogo ti pasal 1-4 liru mbanak wonage. Ti’nuk o omarip paga pa’nggwe it Iterali wonogo menggam abok aret inarum wonagaerak nogo ti, pasal 5-24 paga liru mbanak wonage yi o.

Mbuku yi paga at Ndawut inowe endagembogut logonet, at mondok omawi eerogo pit nage, ndi, at endage mban tiyanak wonage, awim mbanak paga inom, oome ili paga inom, tebenogo pinet nage, eeke nagagerak nogo kin paga liru mbanak wonage o.

At ndawut iniki Ala abet mbake, Ala wone yugu li’lak mban eerit nage eeke nagagerak paga aakumi apit at pekkagak mamunggologwe,  “at oone lirogon mugurok noorak,” mbakwi, eeko nogogwaarak. At maluk eeriyak abo ari wage keno,, mbet-mbet perak togon eeke logolik. Maluk eeriak nogba ari wage yi neebi o! “ yinuk mbo pege nagagerak kwe, maluk ambit iluk eeregerak paga aap Ala yoge kagak yoraga Natan nen yori wage mbareegi, “abert aret eekirak o,” yinuk, Ala nen oba pereegerak nogo iniki yanggonak paga waganeegerak.

Yetut awo nda’naga’lek kagak abad ke 10 ti paga mbaneegwaarak  yi o.

11. 1 Raja-raja Wone.

   Mbuku Raja-raja aa’nduk mbanak yi, it Iterali inowewi inendagembogut logonet, eeko nogogwaarak mbuku Temuwin paga liru mbanak wonage nogo, eegu mbuku yi paga liru mbanak wonage nogo wone owak kenagan wonage o Napuri wa.

  • Ambi, at Ndawut inowe endage mbogut kangge kagak obane’me at aput Toloman nogo it Iterali inom, Yekura inom, inarum logowak nduk, mippereegerak mbanak wonage o.
  • Ambi at Talomo mi’ndak logonet, wone lengganogo yorage nagagerak inom, yi eekak  ndi eekak eeke logonet, 

 

  • Ala awi o Yerutalem wureegera inom mbanak wonage yi o.
  • Ndi ambi it aakumi Iterali mogonggologo nogogwaarik,, o omarip paga inalik logorak age, o age panggwe inalik logorak age, eeppunuk, inarum logorak aap endage mbogut inalitak lombok mippigak eerit wundi wogo nogogwaarak nogo, mbanak wonage yi aret.

 

Yetut awo nda’naga’lek kagak aap Yeremia o Baben logonet tahun 550 paga mbaneegerak nogo yi aret.

12. 2 Raja-raja Wone.

      Mbuku Raja-raja ambokan mbanak yi, aakumi Iterali mogonggologo nogogwaarik, eerit wogo nogogwaarak mbuku Raja-raja aa’nduk mbanak paga liru mbanak ando nogo, mbuku yi paga owak mbere wonage nogo pekkawok napuri:

  • Ambi Iterali mogonggologo nogogwaarik, o omarip paga pa’nggwe inanggwen paga wonogo logonet, eerit wogwe iigak, aap endage mbogut Atiyut mendek nen o Tamariya tebenggola wagagerak kuli arit wagagerak nogo liru mbanak wonage.
  • Ndi, ambi, it aakumi Yekura mendek o ame pa’nggwe inanggwen wonogo logonet tebenogo piya wagagerak kuli nen aap Mbaben inowe endage mbogut Nebukanetat nen o Yerutalem aan lebenogo piya unggwage logonet, o yigirogo pereegerak liru mbanak wonage o.

Mbuku yi, irip paga mbanak ti, aap endage mbogut o Mbaben nen it Yekura abu’me pinok, wonage logonet, aap Nggereliya o Yekura unde logowak nduk mippege, ndi, at Yekura inowe endagembogut Yoyakim nogo o Mbaben kele marak wonage me pinogo pege, ereegerak nogo liru mbanak wonage yi aret.

Nabi Yeremia nen Yetut awo nda’naga’lek kagak o Mbaben logonet tahun 550 ti paga mbaneegerak nogo yi aret me, peekamunggup o, napuri wa.

13. 1 Tawarik Wone.

Mbu Tawarik aa’nduk mbanak yi inom, mbuku Tawarik ambokan mbanak inom, imbirak apit mbuku Temuwin inom, mbuku Raja-raja inom, ti paga liru mbanak wonage kwe, mbuku Tawarik liru mbanak nogo ti, yi wone ndi wone eeko nogogwaarak nogo, it Ala wone unde nen kogo nogogwaarik, mbininiogo  liru mbanegwaarak yi o.

Ambi ti aakumi Iterali inom, Yekura inom, maluk lombok inoba kwi’nagagerak kwe, at Ala nen eeppiyorak koneegerak nogo eeppiyorak nduk, lirogon unde wake,  it Yekura ando Ala mbo punuk, wonogwe nogo paga nen eeppiyorak mbareegerak nogo aret eppige, eereegerak. Aap liiru yi mbaneegerak nen Ndawut Talomo imbirak nggwok lombok eekwi, ti’nuk, at aap Yotapat inom, aap Kitikiya inom, Yotiya inom, eegu alik ngget mendek eerit wogwe,  eeregwaarak nogo abeke, ndi, it aakumi Iterali ando awo Ala lirogon mugurok nogwe iige, eeke nagagerik, “yi eekwi paga maluk eeppiyagin lek, teppiyagin,” mbake logonet liru mbaneegerak.

Ndi, ambi, o Yerutalem Ala awi wurik me alom werembunuk, Ala alur eeko logorak koonak nogo ti, aap Ala unde nabu’me-kabu’me logonet, eeko logorak inom, it Lewi mendek ineyabu eeko logorak inom, li’luk eeko logowak nduk, liru mbanogo pereegerak. Ala awi kota Yerutalem wureegerak nogo, at Talomo nen aret wureegerak kwe, Ala awi wuriyak koonogo pege, eeregerak alom nogo ti, at Ndawut aret me, mbuku Tawarik yi paga liru mbanak wonage.

Yetut awo nda’naga’lek kagak aap Etera nen tahun 450-420 ti paga mbaneegerak nogo yi, lirogon pekkogo logomunggup o, nappuri wa.

14. 2. Tawarik: penulis: Etera. Tahun 450-420

  • Iterali eeko nogogwaara mbuku Mbininegwaarak aa’nduk mbanak paga wone aa’nduk lippurak mendek alom mere mbanak wonage:
  • Ambi, itu aakumi Itelali inom, Yekura inom, maluk Lombok inoba kwi’nagagerak kwe, at Allan en it eeppiyorak koonogo pereegerak nogo eeppiyorak nduk, lirogon unde wake, it Yekura ando Ala mbo punuk,wonogwe nogo paga nen eeppiyorak mbareegerak nogo aret eeppige ereegerak. Aap liru yi mbaneegerak nen Ndawut Talomo imbirak nggweok lobok eekwi, ti’nuk, at aap Yotapat inom, aap, Kitikiya inom, Yotiya inom, eegu alk ngget mendek eerit wogwe, eeregwaarak nogo abeke, ndi, it aakum Iterali ando awo Alla liirogon mugurok nogwe iige, eeke nagagerik, yi eekwi paga maluk eeppiyorak lek, teppiyagin, mbake logonet, liru mbaneegerak.
  • Ndi, ambi, o Yerutalem Ala awi wurik me alom warembunuk, Ala alut eeko logorak konak nogo ti, aap Ala unde nabu’me-kabu’me logonet, eeko logorak inom, it Lwei mendek ineyabu eeko logoeak onom, li’luk eerak logoweak duk, liri mbanogo pereegerak. Ala awi kota Yerutalem weregerak nogo, at Talomo nen aret wereegerak kwe, Ala awi wuriyak koogonog pere, ngi, Ala awi wurik me eeko logorak koonogo pege, eereegerak alom nogo ti, at Ndawut aret me mbuku Mbinineegera yi paga liru mbanak wonage o.

Tema:  sejarah Penebusan Israel

15. Etera. Penulis: Etera tahun 450-420

  • Mbuku Etara yi, mbuku Mbinineegwaarak litu mbank eegu kunik mbanak yi aret. It aakumi Yekura mendek kugun wogoren o Mbaben piya nanuk logorak yoragagerak kuli aret ari nage mbareegi, iniyokan o Yerutalem ari wa’nuk, Ala ambinom mugurok nogwe, at alut eekwi, eeko nogogwaarak mbuku mbanak nogo yi o.
  • Ambi, aap o Peritiya inowe endage mbogut Koret nen wone lengganogo yoragagerak nogo ndak-ndak, it aap Yekura mendek aago inaa’nduk o Mbaben nen o Yerutalem iniyokan wogogwaarak.
  • Wogonogogwaarik ala awi o Yerutalem obaani’me wukwi, wuppunuk inale’nggen eerogo lago lakwi, eeko nogogwaarik Alla alut eeko logonet, aa’nduk eeko nogogwa kwak eeko nogogwaarak.
  • Ndi, ambi it aakumi Yekura mendek eegu mogonak o Mbaben time yi tahun ndi tahun eeppunuk, at Ala unde Etara nen wogoren o Terutalem wage nagagerik, yate kwak Ala ndn wone yorage nagagerak nogo mbo pugwi iyo, wone liirogon mamuninake, in abuwa nen obeelom eeppioge, eereegerak nogo liiru mbanak wonage o.

Tema: Eegu Yumbunik wonogwe nogo Inagap Ndaganabeegerak wone.

16. Nehemia: At Nehemia o, Etara o Imbirak nen mbanegwaarak.

Tahun:  Mbaneegerak nogo: 430-420

Nonggop nduk Mbaneegerak:

Mbuku Nekemiya yi, alom kenagen mbanak wonage:

  • Ambi, at Nekemiya nogo, o Yekura inowe endagembogut logowak nduk, aap Peritya inowe endagembogit nen mippege mbareegi, at Nekemiya nogo inowe a’nuk, o Yerutalem yugum pak werik langgunogo pereegwaarak nogo ogobakkigirogo wuke, Ala wone muguok nawak nduk, kini wuppiige, inabuwa nen yeenggwaarage, eeke nagagerak nogo liru mbanak wonage,
  • Ambi, at Etara iniki wara logonet Ala wone yugu lirru mbanak nogo lunge, ndi, aakumi Iterali inomaluk paganggwi, eereegwaarak nogo mbank wonage,
  • Ndi, ambi, at Nekemiya nogo o Yekura unde logonet, eegu alik ambinom eerit nagaerak nogo liiru mbanak wonage,eerak aret o.
  • Tema: Nekemiya nen Yugum pak wurik Langgunogo pereegwaarak Ogobakkigirogo wureegerak Wone.

17. Ester: Mbuku Etet yi mbanggwe logonet  an nen mbanggi o yinuk endage mbanulik,    tahun mbaneegerak nogo: 460-400

Nonggop nduk Mbuku Yi mbaneegwaarak:

At aap Peritiya inowe endagembogut awuri inom, o  togi ari wage kenok, awi nggwok abe wurik me logonet, eeko nogogwaarak wone inom, at kwe Etet nen kwe Yakuri mendek aret kwe, wone lengganogo wumbege nagagerak  paga, “Kwe yi, iya!” yogo nogwaarak wone inom, inawim nen iriwi Yakuri mendek tebenogo piyoorak eekwi iinok, ata mondok tebenogo piigak eeke nagagerak wone inom, ndi, it Yakuri mendek yugum paga wakaanuk, laago endage Purim ooom bunuk, lao nogogwearak wone inom, mbuku Etet yi paga liru mbanak wonage.

Tema: Inogoba Ala nen Inabuwa Mba’nuk Ndegeninake nagagerak Wone.

18: Ayub: Mbuku Ayub yi aap tan en mbaneegerak nogo endage mambulik. Ndi, Tahun mbanegwaarak kunduk lek mban.

Nonggop Nduk Mbanegwaarak:

  • Mbuku Ayub yi paga at aap Ayup iniki obeelom mban koongge, aaninggin mondok iya tit oba kwi’nage kagak iniki liippunuk nu’lek wonage, eeke nagagerak wone nogo liru mban wonage o. Ti’nuk apuri apit aret lek ogwe, aanggumi abok aret lek ogwe, abagolo paga awin obari maluk Lombok eerogo pege, eeke kagak wnagagerak wone nogo inom, at Ayub oreewi eneebe kenangan nen wone Ayub liippuwak nduk wogwi, at Ayup nen aaninggin oba agagerak liippake, eereegwaarak wone nogo inom, mbank wonage, ndi, at , Ayub oreewi ineebe kenagen nen Ayup wone yoreegwaarak nogo ti Ala nen aakumi eppiige menggerak wone inom, ndi, irip paga ata Ala nen Ayup kin aga yorregerak wone nom, liiru mbanak wonage, eerak aret o.
  • At Ayup aaningin oba agagerak oreewi eneebe kenagan nen yoreegwaarak nogo ti, aaniggin inoba age kenok yorogo logorak yugu nogo ndak-ndak aret yoreegearak. It nen mbako nogogwaarak nogo ti, aakui obeelom eekwi inok, obeelom eeppiige, ndi, maluk eekwi inok, inomaluk onggo eeppiige, eeke menggerak mbaok nogogwaarak me, “Ayupaaninggin oba agaarak nogo ti, maulk eekerak paga aret, “mba’nuk wone yogak eeko nogogwaarak.
  • Togop kwe, at Ayup nen mbake logonet, “an ninki abe koonak me, maluk nggwok eeruli, we mbuuluk eekirak kagak Ala nen mondok nggwok togon noba panegerak ti, nonggop nduk eerogo panigi, mba’nuk Ala imbirirak wone wake negen eeregerak kwe, iniki Ala oba panggombunuk aber mbake nagagerak nogo perak, lek alruli, Ala nen,  “aap yi abe o, “ yinuk ti mban mbareegerak.

Thema: Aap Abet mbakwi nogo nonggop nduk aaningin-paninggin inoba lurogo piige menggerak wone.

19. Mazmur.  At Ndawut orewi ndawi eekwa inom nen kiwone Mazmur yi mbanegwaarak. (Penulis Daud dan orang lain)

Tahun: abad 10 sampai abad 5

Tujuan:  Nonggop nduk mbanegwaarak nogo yi o:

Mbuku Mazmur mbanak yi, Ala wone lambuk togon mbanak eegu-ando aret kwe, ndawi tiyanggwi wone inom, tamban eekwi wone inom, mbanak wonage. Wone yi, it aap wone mbangga nen iniki koonogo liru mbanggwi iigak ne ambik aret agagerak. It wone koonogo mbaneegwaarak yi noti ti, ndawi tiyanggo logorak wone inom, tamban eeko logorak won nom, abok aret wonggonogo punuk, it aakumi Iterali mendek Ala awi wurik me kuwak a’nuk, ndawi tiyanggwi, tamban eekwi, eeko nogogwaarak me, wone yi nogo waganogo Ala wone liru mbanak y paga mambereegwaarak.

 Thema: Ndawi inom Tamban inom eeko logonet Ala endage tiyapugwi Wone. (Doa dan Pujian).

20. Amsal/Kini Wuppige Wone. Salomo dan orang lain

Tahun: Talomo nen  Mbuku yi mbaneegerak nogo tahun 970-700

Tujuan mbuku yi mbanak nogo:

  • Mbuku Amata/Kini wuppige wone mbanak yi, ineenik logonet, obeelom mban eerit nogo logorak won kuwak aago mbanak wonage o. wone yi mbanak abok aret ti, inaruk wakwi wone inom, wone eegu nobat yogo nogogwaarak wone inom, nit ko’lu-kii’me ninbaabut ee’niabit wundi wage menggerak wone inom, liru mbanak wonage o.
  • Kini Wuppige wone y paga inaruk wako logorak inom, wone yorogwe inki aberak logorak inom, yi wone ndi wone ineeru eekkoloorak inom, inagalo-inogoba inayuk wuko logorak inom,  Ala ayuk wuko logorak inom, ineenik obeelom logonet eerit nogo logorak inom, niniki obeelom mban konggo logorak inom, niniki tebenak logonet eerit nogo logorak inom, abok aret Kini Wuppige Won embank yi paga liru mbanak wonage o.

Tema:  Hikmat Untuk Hidup dengan Benar.

 

21. Penghotbah/wone alom kibingga wone: At Salomo nen . Tahun 935 ti paga Mbaneegerak.

Tujuan mbuku yi Mbanak nogo:

  • Mbuku wone alom kibingga mbanak yi, aap wone alom kibingga nen inik koonit unggwage logonet, wone in kagagerak nogo, liru mbanak wonage aakumi nggwen paga wonogwe iniki nobarak me, koonit unggwogo menggaarak nogo, at aap wone alom kebingga yin en iniki koonit nge logonet, “aakumiliippunuk eekuli ugun-ugun eerit nugwi nogo nen wone yi, liippugwi, nineeni wonogwe yi we aanom warogo aret wonogwe kagi yinuk, liipugwi, eeriyak meek are kagi,” mbareegerak.
  • At aap wone alom kibingga yin en mbake logonet, “Nit aakum nineenik logonet eeko logorak Ala nen koonogo pereegerak nogo liippuurak meek aret kagi,” mbeegerak kwe, aakumi nen yi eekak ndi eekak eeko logonet inomaawi eeruwak nduk, kin wuppiige, ndi, “Ala nen onggo lek we aret wo’nirage nogo ti, abu yia Lombok wo’nirage o,” yinuk, liirogon undeeeppatinuk logorak mamunirage, eeke logowak nduk, “wone mbanak yi paga nen kini wuppiige logorak kagi, mbareegerak.

Tema mbuku yi paga wonage nogo: Kesa-siaan Hidup yang terlepas dari Allah.(Nineenik Ala ninom kunik lek Wonogwe ogoorik yi, we aanom warege aret wonogwe o.

22. Kidung Agung/Ndawi Iya Wone: Aap Salomo nen  Tahun: 960 ti paga mbaneegerak.

Tujuan mbuku yi mbanak nogo:

  • Mbuku Ndawi iya Wone mbanak yi paa kumi iniki kuni aanako logorak wone mbanak wanage o. ndi, mbuku yi, kwe-aap imbirak ndawi onggo-onggo wako logonet, at ap ari kenok, ti’nuk, kwe ari, kwe ari kenok,ti’nuk aap ar, eeko logonet, ndawi wakwi nogo mbanak wonage. Mbuku mbanak ayat 1 yi paga, “At Talomo, ndawi pereegerak, “liru mbanak wange me, Mbuku Nawi Yua Mbanak wone yi ti, at Talomo Endawi aret o, yinuk, yogo menggaarak.
  • Ndawi Iya Wone mbanak yi paga itu aakumi nen yogo logonet, “Ala inom, at aputi inom, iniki kunik menggarak ti, yogobi, “yinuk, yogwe, ndi, it aap iniki abet mba’nuk, kuwak eeko menggaarak nen, “nit Keritut ninom togop aret kunik logowok o, yinuk, wogwe, eeko menggaarak.

Tema mbuku yi paga wonage nogo:  Kasih Dalam Pernikahan/Ninakuwi Ninogonggelomini ninom Niniki Ale’ngen ambit ago logorak wone.

23. Yesaya. Mbuku yi mbaneegerak nogo aap Yesaya nen : tahun: 700-680 ti paga mbaneegerak.

Tujua mbuku yi mbanak nogo:

Yetut awo Lombok nda’naga’lek kagak, tahun tujuh ratus lima puluh kuli nen tahun tujuh ratus kuli aap Ala yoge kagak yorga abu tiyanak o Yerutalem wonagagerak endage Yetaya me, mbuku yi, at endage  ndak-ndak aret toonak o. ti eyom paga Ala nen Yetaya yoreegerak nogo alom kenagan kuli mbanak wonage.

  • Ambi, pasal 1-39 nogo ti, aap Yekura inoweewi inendagembogut o ame pa’nggwe it Yekura mendek inabu’me piinok wone lengganogo yorakgak eekwi iigak, it aakumi o Atiyut mendek onowe endagembogut mondok yia lobok nen tebenogo piya woraakit nduk, oone omawi paga yorage nagagerak nogo, liiru mbanak wonage. Eeppiya wage kenok, at Yetaya nen mbake logonet, it Yekura mendek maluk eekwi paga aap tin en oone maluk yorage aagarik kuli? Mbareegeak. It aakumi ti abok aret inom, inarum menggaarak inom, at Ala iniki mbake mban muguraok nogwe, a’me nggelok liirogon mban eekwi, eeko logowak nduk, Yetaya nen wone kini wuppiige nagagerak. Yetaya nen obagari negen at Ndawut omboluk peebi kin age logomenggerik, at enagembogut lgonet, kit aakumi o ngween paga yime wonogwe agok aret kiniki tayenak kinale’nggen paga logobagip nduk, eerogo pinagagin o, yinuk yorage nagagerak.
  • Ambi, pasal 40-55 nogo ti, it aakumi o Yekura mendek kugun wogoren o mbaben piya nogogwaarak nogo mbanak wonage. It aakumi ti abok aret inenggaawak lek eerogo piyoorak ndu, eekwi iinok, “Alla ndogop eeppinanigin,” mbaka’lek wonogwe iigak, at Yetaya nen it yorage logonet, “Logonuk lek aret Ala nen kinagap ndarogo wokiiret kiniyokan o Yerutalem pinagi norak nduk, koongge agaarik o, yinuk, yorage mbareegi, wone ti paga inale’nggen mbareegwaarak. At ambi Ala ayeloman a’nuk, eeke lororak ayat-ayat liru mbank wonage nogo ti, iya negen mbanak wonage kwe, Ala wone mbuku-mbuku aa’nduk mbanak wone abu iya Lombok mbanak wonage nogo ti, mbuku Yeta yi aret.
  • Ambi, pasal 56-66 nogo ti, it aakumi o Mbaben piya nogogwaarak iniyokan o Yerutalem wogogwaarak  nogo pekkogo logowak nduk mbanak wonage o.

 Tema mbuku yi paga wonage nogo: Hukuman dan Keselamatan/Wone Yugu taganggwi kenok Hukum eeppigwi, inagap ndakwi wone.

24. Yeremia. Mbuku yi Mbaneegerak nogo aap  Yeremia nen: tahun: 585-580 ti paga mbaneegerak.

Tujuan mbuku yi mbanak nogo:

At Yetut awo lobok nda’naga’lek kagak, tahun tujuh ratus negen Ala yoge kagak yoraga Yeremiya nogo wone yorage nagagerak. At Yeremiaya nogo maan togon Ala nen yoge kagak yorage nagagerak, it Yekura mendek nen at oone tagambunuk, maluk mban eekwi, kugu ayu wukwi, eekwi paga, aaninggin inoba kwippiyaagin o, yinuk, yoge kenok, Yeremiya nen kulunik-kalink yoraga mban eeke nagagerak. Yoragak mban eeke nagagerak nogo ndak-ndak at aap o Mbaben inowe endagembogut Nebukadnetat  nen o Yerutalem tebeni unggwage logonet, Ala awi wurik lek eerogo pege, aap aakumi Yekura mendek inowe endagembogut nogo inom, aakmi apit aret inom, kugun wogoren o Mbaben piya nage, eereegerak nogo liru mbanak wonage o.

Tema mbuku yi paga wonage nogo:

Hukuman Allah yang tidak terelakkan bagi yehuda yang tidak bertobat.

25. Ratapan/Lendawi wone: Mbuku Lendawi yi at  Yeremia  Tahun: 586-585 ti paga mbaneegerak.

Tujuan mbuku yi mbanak nogo:

Mbuku lendawi yi nogo Yetut awo Lombok nda’naga’lek kagak tahun 586 aap o Mbaben inowe endagembogut Nebukadnetat nen kota Yerutalem wage nagagerik, yigirogo punuk, aakumi kugun wogoren mbo piya nagagerak kagak, leendawi paga ndawi piyanggo nogogwarak nogo mbanak yi aret.

Mbuku yk abok aret iniki puru yogo logonet, ndawi tiyanggwi, iniki Ala paga panggombugwi, peebi obeelom eeppiyoorak nogo iniki lunik wonogwarak nogo mbanak wonage, ndawi lendawi negen piyanggo nogogwaarak nogo ti, it aakumi Yakuri mendek wone mbanggo logonet piyanggwi, ne inambe mage negen eeppunuk wonogwe ti eyom paga tiyanggwi, inoba aaninggin age kenok, inayum maluk nibinik mendek yippunu tiyanggwi, aaninggin inoba ari wage kero, tahun ambi eekak paga lago lako logonet, tiyanggwi eeko nogogwaarak.

tema: kesusahan yang sekarang dan Harapan masa depan.

26. Yehezkiel/Yetekiyen: At aap Yetkien nen  Tahun: 5590-570 ti paga Yetut awo nda’naga’lek kagak mbaneegerak.

Tujuan mbuku yi mbanak nogo:

Yetut nda’naga’lek kagak, tahun 586 paga o Yerutalem yigirogo pogo logonet, aakmi kugun wogoren o Mbaben mbo piya nogogwaarak inom, it ango piya naga’lek o Yerutalem wonogwe inom, at Ala nen yoge kagak yoraga Yetekiyen nogo o Mbaben time logonet, wone yorage nagagerak nogo yi aret.

Mbuku Yetekiyen yi paga won alom 4 mbanak wonage nogo yi aret:

  • Ala nen akumi Iterali onowak loongge, o Yerutalem tebenogo pogo logonet, maluk eerogo pugwi, eeriyak wone inom,
  • It aakumi inanebunu Lombok nen at apuri tenenogo piigwe nogo inowak loonogo piinok, aaninggin inoba kwippiyoorak wone nogo inom,
  • Yerutalem malu eerogo pugun kwe, at Ala nen it Iterali iniki eyak wappiige, peebi age yobok paga iniki teluk eerogo piige, eeriyak wone nogo inom, liiru mbanak wonage,
  • Ndi, at Yetekiyen nen Ala awi ngget mendek wuriyak inom, aakumi inobaabut ngget mendek arugun nogo inom, abi paga yoreegerak wone inom, liiru mbanak wonage, eerak aret.

At Yetekiyen nogo liippunuk eeke, abi kgerak nogo a’me nggeok mban age, eeke nagagerak. Ni, mbuku yi paga eegu apit aret it Iterali ineebe ngget mendek eerogo piyoorak at Yetikiyen abingganggo paga kegerak nogo yorage nagagerak.

Tema mbuku yi nogo: Hukuman dan kemuliaan Allah.

27. Daniel: at aap Daniel nen , Tahun: 536-530 ti paga mbuku yi mbaneegera.

Tujuan mbuku yi mbanak nogo:

Mbuku Ndaniyen yi nogo, aakumi inambik nen I Yakuri mendek aaninggin inoba piigwe, anggon-panggon eerogo piigwi, inendage lek eerogo piigwi, eekwi ti eym paga Naniyen nen liiru baneegerak. At owe-awot iniki ale’nggen mbariyak mendek wone mbininogo yorage, it eeppiyoorak abingganggo paga yoragagerak nogo yorage, at Ala nen aap maluk eeppiige menggerak tebenogo punuk, at apuri inowewi inarum logonet wone lengganogo yorogo logorak nogo yorage,eeke nagagerak.

Tema: Kedaulatan Allah Dalam Sejarah

28. Hosea. At aap  Hosea Tahun: 715-710 ti paga mbaneegerak.

Tujuan mbuku yi mbanak nogo:

Ala nen yoge kagak yoraga aap Amot nogo, aa’nduk wone lenggnogo yorage nagagerik, lek age kagak, ambo’me at Oteya nogo Ala nen yoge kagak yoraga age nagagerik, akumi Iterali mendek o omarip paga pa’nggwe wonogwe nogo, Yetut awo nda’naga’lek kagak, tahun 721 age paga aaninggin abu alik negen inoba kw’nagek eeke me, Ala nen yone yoretak nogo it yorage nagagerak.

At Oteya nen it aakumi Iterali mendek Ala nen yorage nogi, lippunuk ndak-ndak eeka’lek mbo punuk kugi alt eekwi iinok, it aakumi yi eekwi, ao, yinuk iniki wakkolage nagagerak. It Ala nen yorage liippunuk ndak-ndak eeka’lek mbo pugwi nogo ti, “Kwe ambi ogonggelo mbo punuk, aap ugun ee’nabuwak, mba’nuk, eerit nege menggi kwak, kit togop aret eerit nogo ogotik o, yinuk, yorage nagagerak nogo liru mbanak wonage o.

Tema: Hukuman dan Kasih Penebusan Allah

29. Yoel: at aap Yoel nen tahun: 835-830.ti paga mbaneegerak. Tujuan mbuku yi mbanak nogo:

At Yowen nogo, Ala nen yoge kagak yorage nagagerak kwe, wone yorage kagak tahun 835 paga yetut awo nda’naga’lek kagak it aakumi o Peritiya mendek inowewi inenagembogut ogonet, yi o ndi o tebenogo pinok, wone lengganogo yoragak eekwi iigak, wone mbuku yi paga mbanak wnage nogo at Yowen nen aakumi Iterali mendek yorage nagagerak.

At Ala nen yoge kagak yoraga Yowen nen mbuku liiru mbangge logonet, aakumi o Peritiya menggam o Kibi alik negen age, wruin alik negen aago wogo logonet, yi mendek ndi mendek yarak pup erogo nunggwi, eeriyak nogo yorage nagagerak.

Ti eeriyak nogo, ne,age yobok Ala wage ti eyom paga aakumi Ala mbake ndak-n dak eekologolik maluk eeko nogogwaarak kenok, aaninggin mondok alik negen inoba kwi;;iya woragin nogo, wakkagak yoragagerak.

 tema: Hati Tuhan yang Besar dan Mengagumkan.

30: Amot: Penulis: at aap Amos nen, thn. 760-755 ti paga  mbuku yi mbaneegerak.

Tujuan mbuku yi mbaneegerak nogo:

At Anot nogo, ala nen yoge kagak yoraga aa’nduk age nagagerik, Ala yoge kagk yorage nagagerak ogo mbinik-mbenak eerogo liiru mbaneegerak. Ata awi o ekura onagagerak kwe, Iterali mendek wone yorage nagagerak.

Ne ti eyom paga aakumi inenggwi warak Lombok logonet, inale’nggen paga wogogwe, Ala wone mbanggo menggam kuwak eeriyak nogo ti, iya Lombok aret wonogwarak.

Togop wonogwaarak kwe, at Amot nen iige logonwet, it aakumi inenggi warak nen it ineenggi lek nogo wi-wi eeginako logonet, inamendek waganogo it iname mban kuwak eerogo pakwi paga it mban inenggi warak logonet, inale’nggen paga wonogwe iyaregerak.

Ti eekwi paga Ala wone mbaniyak kuwak eeko menggan aber aret kuwak eeri nogo nogogwaarak kwe, iniki abe paga kuwak eekwi lek o. ata, “Nit obeelom ekwi,” ninom baruwak nduk, eekwi iyaregerak. Togop eekwi inok, at Amot nogo Ala nen wone yogetak nogo teppega’lek mondok telanogo yorage eeke nagagerak.

Tema: Keadlilan, Kebenaran dan Hukuman Ilahi karena Dosa.

31. Obaja: at aap Obaja nen . Tahun: 586 ti paga mbuku yi mbaneegerak.

Tujua mbuku yi mbaneegerak nogo:

Yetut awo  nda’naga’lek kagak tahun lima ratus delapan puluh enam kota Yerutalem yigirogo peregwaarak eyom paga liru mbaneegerak ilik? Mbako menggaarak.

O kota Yerutalem eerogo peregwaarak kagak, lurru mbaneegerak ne ti eyom paga it Erom mendek nen it Yekura mendek inom wim eekak mban eeko logorak inikilom aret me, akumi Yerutaelm mendek inambendek ndinggola unggogwe, it inom wim mbanak yenggwa rogwe, eeko nogogwaarak. Ti eekwi inok, aakumi ali mendek nen Iteali inom wim nambuko logonet, tebenogo inok, eeppiigo nogogwaarak kwak, aakumi o Erom mendek ndak-ndak eeppiyoorak abingganggo paga yoge mbareegi, yoragagerak nogo liiru mbanak yi aret o.

Tema: Hukuman atas Edom

32. Yunus: AT AAP  Yunus nen. Tahun: 760 ti paga mbuku yi mbaneegerak.

 Tujuan mbuku yi mbanak nogo:

Ala nen at Yunut nogo, it aakumi Atiyut mendek inowe endagembogut wone lengganogo yorage menggim kota Niniwe, “nak,” yoreegerak kwe, at Yunut nogo iniki mbake logonet, “O Niniwe inomaluk mbo pugun kenok, Ala aaningin inoba kwi’ppiyorak konogo pegerak nogo lek teppiyagin me, yora noorak, neebi, mba’nuk, mbo punuk, mbaganikit nduk, eeregerak mendek, Ala nen aru non mbanogo peregerak nogo liru mbanak wonage.

Ala nen yi mendek ndi mendek ogobakkigirogopereegerak nogo unde wonage nogo mbuku Yunut yi paga liiru mbanak wonage. Aakumi maluk eekwi iinok, inomaluk onggo  aaninggin inoba kwippiyorak mbake kwe, inabuwa lbombok m bake menggerak me, inomaluk  mbo pugwi iinok perak, teppige menggerak nogo mbuku yi paga liiru mbanak wonage o.

tema: Luasnya kasih saying Allah yang Menyelamatkan.

33. Mika: at aap  Mika nen Tahun: 740-710 ti paga buku yi mbaneegerak.

 Tujuan mbuku yi mbanak nogo:

At Ala ndn yoge kagak yoraga Mika nogo, awi alom o Yekura aakumi Iterali won lengganogo yorogo menggam o ame pa’nggwe nogome logonet, it Yekura mendek wone yorage nagagerak. At Yetaya wonage logonet, yorage nagagerak ti eyom paga at Mika kunduk yorage nagaerak.

At nen aakumi Yekura mendek yorage logoner, “Kit konorewi inabuwa mbaka’lek maluk eerogo oonet nogwe paga Ala nen aaninggin kinoba Kwiippinagagin o, yinuk, yorage, at Amot nen it aakumi Iterali mendek o omarip paga pa’nggwe wonogwe yorage, nagagerak nogo ndak-ndak, “kit aakumi o Yekura wonogwe nogo aaningin kit kinoba kwippinagagin o, yinuk yoage, at Mika wone yorage logonet, peebi eeriyak iniki lunik wonogwe nog , kin pag yorage, eek nagagerak

At Mika nen yorage nagagerak mbuku yi paga liippuurak nogo yi aret.

  • Ambi, peebi Ala nen aakumi nggween paga wonogwe abok aret at abu’me piinok, ndegeninake kagak inale’nggen logorak wone yorage (4:1-4)
  • Ambi, at Ndawut omboluk pagan en ambi kin age logomengerik, aakumi o Yekura menggarak iniki ugun tayenak lgoweak nduk, eerogo piya woroorak wone yorage, eeregerak (5:2-4)

 tema: Hukuman dan Keselamatan Mesias

34. Nahum. At aap  Nahum nen tahun: 721 ti paga mbuku yi mbaneegerak.

Tujuan mbuku yi mbanak nogo:

Nakum nen mbuku yi mbaneegerak nogo ti, it Iterali mendek inawim, It Atiyut mendek maluk onggo eppige, ndi, inawim kogota Niniwe maluk eerog pege, eeriyak ineenu a’nk, inagabiti mbako logowak nduk, yoragagerak nogo mbuku yi paga manak wonage.

Ti agagerak nogo ti, Yetut awo nda’naga’lek kagak tahun tujuh ratus dua puluh satu tahun yubunkit nduk, eeke kagak agagerakme,it aaumi Atiyut  mendek inogogun ambik iniki wogoppako nogogwaarak kenok, Ala nen, Aaninggin mondok nggwik togon inoba kweippiyaagin o, yinuk, yereegerak nogo mbuku yi paga mbanak wonage o.

tema:Kebinasaan Niniwe yang menjelang

35. Habakuk. At aap Habakut  nen Tahun 700. Ti paga mbuku yi mbanegerak.

Tujuan mbuku yi mbanak nogo:

At Ala nen yoge kagak yoraga Abakuk nogo, Yetut awo nda’naga’lek kagak tahun Tujuh ratus yubunikit nduk eeke kagak, aap aakumi Mbaben mendek inowe endagembogut yi aakumi ndi aakumi abu’ne piinok, wone lengganogo yorage nagageak ti eyom aga at Ala nen aap Abakutk yoge kenok, yorage nagagerak.

At Abakut nogo ti Mbaben mendek inkik worooot nen it Iterali maluk lobmok eeppiinet nugwi iige nagageraik, Ala yoge logonet, “It aakumi yi, maluk Lombok eppiinet nugwi iigak, kt nggop nduk puk agandi? Kat kekak nakeelik obeelom  mban eeke menggendak nen it maluk eekwi ti, pegiinok, nonggop togo teppiige agandik? It aap kat koone tagangga nen it aap abe koonak mban eeko menggaarak maluk eppiigwei igak, kat koone lek nonggop nduk puk agandik o? yinuk, yoreegerak nogo mban ak wonage o.

Yoge mbareegi, Ala nen Abakuk yoge logonet “ne ndi paga eeppiyaakit, mbake nog ti, eeppiyaagin aret kwe, awo eepiiga’lek neegak, wone kiniki abeke logorak yokkiri o, yinuk, yoreegeak pasal 2 ayat 4 ti aret.

 tema: Hidup dengan Iman

36. Tepaniya: at Aap Tepaniya nen Tahun: 700 ti paga mbaneegerak.

Tujuan mbuku yi mbanak nogo:

Yetut  awo nda’naga’lek kagak tahun tujuh ratus yubunikit nduk eeke kagak, Ala nen yoge kagak yoraga Tepaiya nogo, o Yekura itme logonet, at aap Yotiya nogo enagembogut a’nuk wone lengganogo yorage me, Ala wone yugu maluk age kero, ena koongge kagak woneyorage nagagerak

Mbuku  Tepaniya yi nogo ti, it ap Ala  nen yirage kagak yorogo nogogwaarak liru mbanak wonage. It aakmi Yekura mendk nen kugi erit nogwe paga Ala nen,  “Anggon panggon erogo piige, aningin Lombok inoba kwippiige, inawi maluk eerogo pege, eerigin o,” yink, yoge, ndi,  “It aakumi alik inom aninggin Lombok inoba kwippiyaagin o, yinuk, yoge eeke kenok yorage nagagerak.

Kota Yerutalem ti, yigirogo pugun kwe, obaane’me wuriyak eyom panggoni woramenggerak wukwi iinok, it ap iniki abe koonak inom, it at oone konembunu, Nineebi, yogolik ndak-ndak eeka inom, o ti unde eeppatinuk wonogo logogun , yinuk, yorage nagagerak nogo liiru mbanak wonage o.

tema:Hari Tuhan

37. Hagai: at aap  Hagai nen  Tahun: 520  ti paga mbuku yi mbaneegerak.

Tujuan mbuku yi mbanak nogo:

At Ala nen yoge kagak yoraga Agayi nogo, Yetut awo nda’naga’lek kagak tahun lima ratus dua puluh age ti aga Ala nen yog kenok, aakumi Iteali mendek yorage nagagarak nogo, mbuku yi paga liiru mbanak wonage.

Ne ti eyom it aakmi Iterali mendek o Mbaben mbo piya nogogwam nen inoyokan wogogwaarak iname kota Yerutalem inom, o Yekura ino, wonogo logonet, iname wukko’net nogo nogogweaarak ke, Ala awi minogo peregwaarak nogo, obaanene wuka’lek minik aret wonage akgak tahun mande negen aret ek mbareegi, at Ala nen it aap akumi inarum menggaarak nogo obaane’me mbet-mbet wuruwak nduk, yoragagerak. Ti wukei kiinok, an nen kt akumi Iterali mendek kiniki ngget mendek eerogo pinagage, kiniki ugun tayenak logomunggup nduk eerogo inagage, kinomaluk lek eerogo pinagage, eerign o, yinuk yoragagerak liiru mbanak wonage o.

tema: Membangun kembali bait Suci

 

38. Takariya.  At aap Takariya nen Tahun. 520-470 ti paga mbuku yi mbaneegerak.

Tujua mbuku yi mbanak nogo:,

Mbuku Takariya yi alom mbere yereegerak mbanak wonage:

  1.  Ambi, Pasal 1-8 kuli ti, Yetut awo nda’naga’lek kagak, tahun lima ratus dua puluh nen tahun lima ratus delapan belas kuli age ti paga, peebi eeriyak obagari negen yorage nagagerak ngo mbank wonage, obagari negan yorage nagagerak nogo ti, abingganggo paga yoge logonet, o Yerutalem ogobakkigiriyak inom, Ala awi wurik maluk eerogo peregw.aarak obane’me wuriyak inom, it Ala apuri inoba mbeenogo patiyak inom, abok aret abingganggo paga mban yoge kenok yorage, ndi, peebi aap endagembogut Ala koonogo pereegeak woroorak nogo, obagari negen yorage, eeke nagagerak  o

 tema: Penyelesaian terakhir Bait suci dan Janji-janji Mesias

39. Maleakhi: at aap  Maleakhi. Nen Tahun. 500 ti paga mbaneegerak.

Tujuan mbuku yi mbaneegerak nogo:

Mbuku Maleyaki yi, Yetut awo nda’naga’lek kagak, tahun lima ratus negen ek kagak yorage nagagerak. Ti eyom paga it Iterali mendek iniyokan iname Lombok ari wa’nuk  logonet, Ala awi maluk eerogo pereegwaarak nogo, obane’me abu wuppunuk, yoragagerak nogo liru mbanegerak. Wone yoragerak nogo ti, aap Ala undeinom, aakumi abok are inom, Ala wone yugu liirogon eeka’lek mb ereegwaarak nogo, liirogon eekwi, wone Ala inom koonogo pereegwaarak  nogo ndak-ndak eekwi, eeko logowak nduk, wone yorage nagagerak

It Ala apuri nen at Ala altu eeko logonet, iniki alenggen paga eeko nogogwaarak kwe, lek age, iniki aganggen kerek togon  Ala mugurok nogogwaarak kwe, lek age, eeregerak. Ala pilit yoriyak meek kagak kwe, it aap Ala unde inom, aakumi abok aret no, nen at pilit yogwi, ake yogop aret wogo logowok o, yinuk, kumbuk mbanggo nogogwaarak kwe, ndak-ndak eeka’lek mbo pugwi, eeko nogogwarak nogo, abok aret ndak-ndak aret eeruwak nduk wone yorage nagagerak.

Tema: Aneka Tuduhan Alah terhadap Yudaisme pasca pembuangan

40. Matiyut Wone.

Mbuku Matiyut ti ta nen mbaneegerak: at  Matiyut nen. Tahun. 6o ti paga mbaneegerak

tema: Ninowe endage mbogut Yetut ti Metiyat aret yinuk mbaneegerak.

Aap Matiyut nonggop nduk mbaneegerak?

Ambi ti, aap Wonenu mandek ineenu wonegwe nogo lipuwak nduk’  ndi ambi ti at Yetut  ti Metiyat aret o yinuk, peebi wororak paga mbanegwaarak nogo am’me lik yeregerak nogo lippuwak nduk mbangge ereegerak nogo yi o.

41. Marakut Wone.

Aap  ta nen mbaneegerak? At Marakut nen tahun 55-65 ti paga aret mbaneegerak

 Tema: Yetut ti Ala aput tiyanak aret kwe, nit aakumi pogom eepake nagagerik, inayeloman aa’nuk ninake ereegerak o.

Nonggop nduk mbaneegerak?

Marakut nen wone yi mbangge logonet:”Yetut Karetut Ala aput eerit nage nagagerak obeelom wone aa’nduk lombok warenak nogo yi aret,”  at Marakut nen Yetutiiyalok wareenegeak  nok irip paga yoboneegerak nogo ti, obeelom wone (Injil Kabar Baik)  lipuwak nduk, at wone mbangge inom,  eeke inom paga aakumi nen lipunuk, yi abet aret Yetut ti Ala aput aret o, yogo logowak nduk mbaneegerak o.

42. Lukat Wone.

Aap ta nen mbaneegerak: at Lukat nen tahun 60-63 ti paga mbaneegerak.

Tema: Yetut ti Ala aput Ninagap ndaka nit aakumi pogom eepateegerak.

Nonggop nduk mbaneegerak?

Yetut eerit nege nagagerak nogo abok aret liipege nagarik, liru mbanogo at Teyopilut nen kwaa punuk, iniki liippuwak nduk mbaneereegirak.

43. Yaya Wone.

Aap ta nen mbaneegerak: at Yaya nen aap Yabari aput nen tahun 80 -95 ti paga mbanggerak.

Tema nggwok mbuku yi paga wonage nogo: Yetut ti Ala aput aret.

 

Nonggop nduk mbaneegerak?

Obeelom Wone mbuku Yaya mbanak yi paga , O mbogut nggwen awo wakkaga’lek kagak, at endage Wone nogo ti, Ala imbirak mondok wonagagerak me, nit ninenggela’me wonage aret o. “yinuk liiru mbanak wonage. Nit aakumi abok aret mbuku yi pekkogo logonet, at Ala aput nit ninagap ndaruwak nduk konogo pereegerak kogo o, yinuk, niniki at oba panggombunuk abet mbakwi kiinok, nineenik mondok logorak mendek kolagun o, yinuk liiru mbaneegerak (Yaya 20:31)

44. Nappigak Wone

Aap ta nen mbaneegerak: at  Lukat nen : tahun: 63 ti paga mbaneegerak.

Tema nggwok mbanak nogo: Aberiniki omawi eeppige kagak, Ala wone O Yerutalem alom kwi’punuk  wiganit o yio ndi o nogogwaarak..

Nonggop nduk mbaneegerak !

At Lukat nen wone Obeelom Wone mbuku Lukat ti, liiru mbagge, ti’nuk, mbuku Nappigak yi liru mbangge, eereegerak. Mbuku Napiigak yi, ebeelom wone Yetut eeke nagagerk wone aret me,, at one wagangga Aberaniki inoba wuppi wage kenok, “ O Yerutalem inom, Yudeya inom, Tamariya inom,  yi awi ndi awi abok aret yoranet nugu logomunggup o, yinuk,  yoragagerak. (Nap.1:8)

 

45. Roma Wone

Aap ta nen mbaneegerak : at Pawulut nen tahun: 57 paga mbanggerak.

Tema nggwok mbuku yi paga mbanak nogo yi o : At Ala Obaabut Kirarak wonage nogo Kin agagerak o.

Nonggop Nduk Mbaneegerak?

At Pawulut nen iniki koongge logonet, it aap Yakuri mendek inom, it aap endekem  mendek inom, abok aret obeelom ambi logolik maluk mban eeko nogogwaarakme, “nit Yetut Keretut abet mbakwi kenok mban Ala ninom kunik logogun o, yinuk liru mbaneegerak.

Yetut ninom kunik wonogwe  kenok, ninobaabut ngget mendek eerogo pinanemenggerak  Ala ninom lambunik logogun o. Ndi, niniki Yetut oba panggombunuk abet mbakwi niinok, eeko menggam nen wonder eerogo pinanege,  kanggo menggam nen ninagap ndarogo pinanege,  nit maluk eekwi niigak Aberaniki nen ninagap ndarogo wumbinani wage, eeregerak nogo liru mbanak wonage o.

46. 1 Korindut. At Pawulut nen: Tahun: 55-56. Ti mbaneegerak o.

Tema Nggok mbuku yi paga mbanak wonage nogo:

 Nit ninomaluk Yetut nen Ko’ninabunuk, at Engganom paga mbeenak  logowok nduk,  Mi’ninabeegerak.

Nonggop nduk mbuku yi mbaneegerak?

Pawulut nen iniki kombunuk wone yi yoragagerak nogo ti, Ala aputi ogoorak-ka’let eekkologwe, Ala apuri maluk inikime mi’nage logonet nalop-kalop eekwi, kumi ugun-ugun eeginabit nugwi logonet, inom lambunggwi,  inikime maluk mban koonit nugwi logonet, maluk nogo aret mi’nage, Ala apuri liirogon eeka’lek  iniki miin arit unggwage, eekwi kenok, at Pawulut nen yi yoragagerak.

47. 2 Korintut: at  Paulut nen tahun: 55-56 ti paga mbaneegerak.

Tema nggwok mbuku yi paga wonage nogo:

Ala obaabut itok ngginik wonage me, maluk nen taganogo purak meek aret o.

Nonggop nduk mbaneegerak?

It Ala apuri o Korindut ando nen, at Pawulut inom ogokologo logonet, at oone worak meek aret ogo mbareegwa, Pawulut nen, “it obeelom eeko logowak nduk koonogo piyakit, mbake logonet,  oone omawi paga inaruk wake mbareegi, iniki kombunuk inomaluk mbo pogo nogogwaarik, iniki ambit aa’nuk wonogwe iinok, at Pawulut ale’nggen nen liru yi mbanogo nappereegerak.

48. Nggalatia: at Pawulut nen  tahun: 49 ti paga mbaneegerak

Tema nggwok mbuku yi paga wonage nogo:

Niniki Yetut oba panggombunuk abet mbakwi ti paga, Ala apuri aret wonogwe o.

Nonggop nduk mbangerak?

 Wone obeelom wone mamunik wonagagerak nogo mbo punuk, wone alik ngget mendek mamunik nogo mugurok noorak eeko mbareegwa, at Pawulut nen,  “kit wone obeelom wone aa’nduk waganeegutak nogo, mbo purak mage o, ata liirogon porogo logonet mugurok nogo logonip o, yinuk, yoragagerak.

 

49. Epetut Wone. At  Pawulut nen tahun:62 ti paga mbaneegerak

Tema nggwok mbuku yi paga wonage nogo:

Ninowe Karetut eebe paga nineebe ambit eerogo pinaneegerak o.

Nonggop nduk Mbaneegerak?

Yi mendek ndi mendek ogobakkigirik abok are mbogut paga wonage inom, nggwen paga wonage inom, an Naput Keretut abu’me mban logowak nduk eerogo piyaagin o,yinuk, at Ala iniki koonogo pereegerak nogo aret a’me lik yereegerak o, yinuk, yoragagerak (1:10)

50. Pilipi Wone. At  Pawulut nen Tahun: 62-63 ti paga mbaneegerak.

Tema nggwok mbuku yi paga wonage nogo:

  Yetut abet mba’nuk kologogurak  nogo paga panggombunuk logonet,  niniki ale’nggen nu’lek  aret wonogwe logowok  o.

 

 

 

Nonggop nduk mbaneegerak?

It aakumi Pilipi mendek iniki Karetut oba panggombunuk abet mbareegwaarak nogo, inale’nggen wonogwe, iniki abu nu’lek eeppunuk wonogwe, iniki ambit wonogwe, abet mbaregwaarak nogo mbo pega’lek porogo wonogwe, inobabut Ala apuri logonet eeko menggaarak nogo poro logonet eerit nogwe, eekwi paga at Pawulut iniki ale’nggen inombake logonet liru yi mbanogo nappereegerak o.

51. Kolote Wone.  At  Pawulut nen tahun: 62 ti paga mbaneegerak

Tema nggwok mbuku yi paga wonage nogo:

Yetut Keretut nen mban obeelom eerogo piniyak

Nonggop Nduk Mbaneegerak?

Yetut Keretut nen mban ninagap ndake, obeelom eerogo pinanege, eerigin me, wone alik mendek mamunggirogwe ti, pilit kagak, nit Keritut aput aret o, yinuk mamunggirogwe menggaarak me, wone ti mendek worak mage o.

52. 1 Tetalonika Wone: At Pawulut nen Tahun: 51 ti paga mbaneegerak.

Tema nggwok mbuku yi paga wonag nogo:

Yetut Peebi Wororak wone

Nonggop nduk mbaneegerak?

Yetut aret wororak nduk kiniki lunik wonogwe nogo, worawak nduk kinale’nggen paga tokogo logonet, kineyabu eeko’net nogo logonip o. Yinu, yoragagerak.

53. 2 Tetalonika Wone: At  Pawulut  nen Tahun: 51 ti paga mbaneegerak.

Tema nggwok mbuku yi paga mbanak wonage nogo:

 Yetut peebi wororak wone

Nonggop nduk mbaneegerak?

Kit Ala aputi o Tetalonika nogo, aaninggin kinoba pinagagwi, kinorik nogwe, eekwi igak kwe, “Yetut abet mbareegutak nogo mbo purak mage o. Ata, nu’lek porogo logonet,waganggo logonip o, yinuk, yorage, ndi, ineenggi lebenakot wonogwe iyo, inalitik-inalitak ineyabu eeko logowak nduk yorage, eeregerak o.

  1. 1 Timotiyut Wone: At Pawulut  nen Tahun: 65 ti paga mbaneegerak o.

Tema nggwok mbuku yi paga wonage nogo:

Wone abe mendek nogo, liirogon mamuninake logowak nduk yoreegerak.

Nonggop Nduk mbaneegerak?

At Timotiyut Ala apuri inarum logonet, liirogon eeke  logorak  wone inom, Ala alut eeko logone eeko logorak wone inom, yoge, ndi, it Ala apuri inarum logorak nogo ti, Aap inobaabut obeelom kenok mban mippiyorak o, yinuk yoreegerak.

55  2 Timotiyut Wone. At Pawulut nen Tahun: 67 ti paga mbeneegerak o.

Tema nggwok mbuku yi paga wonage nogo:

Iniki mondok nu’lek eeppunuk li’lak yorage, Ala nen yorage kagak yorogo nogowaarak liru aa’nduk mbanak nogo mamuninake, Yetut Keritut eeke nagagerak obeelom wone nogo liippunuk, yorage, eeke logowak nduk,yoreegerak.

 

Nonggop nduk mbaneegerak?

It aakumi ini iniki Yetut oba panggombunuk abe mbakwi, iniki yanggo yinuk wonogwe, aakumi iniki kunik eeginakwi, iniki nu’lek wongwe, piyak-payak eeginakwi iigak waganggwi, eeko logowak nduk, kat it aakumi in wakkagak eeke logot o, yinuk peebi liiru mbanogo Timotiyut ake nappereegerak nogo yi aret o.

 

56. Titut Wone :  At Pawulut nen  tahun: 65-66 ti paga mbaneegerak o.

Tema nggwok mbuku yi paga wonage nogo:

Wone obeelom mamunik nogo, niniyok panggombunuk liirogon eeko logorak o.

Nonggop Nduk mbaneegerak?

At Titut wone mamuninake logonet: aakumi iniki kunik aganakwi, niniki-kini kunik wonogwe, niniki ambit lambunik wonogwe, inanini wungga’lek  obeelom mban wonogwe, yawi pega’lek wonogwe, kumi ugun-ugun eeginabit nega’lek obeelom mban wonogwe, eeko logorak nogo mamuninake logowak nduk, liiru yi mbanogo Titut nappiya wagagerak o.

57. Pilemon Wone. At  Pawulut nen Tahun: 62 ti paga mbaneegerak.

Tema nggwok mbuku yi paga wonage nogo:

Onetimut nen an maluk eekaki o, yinuk, yoge mbareegi, Pilemon abuwa mba’nuk,  imbirak lambunegwaarak o.

Nonggop nduk Mbaneegerak?

Onetimut nogo,  ogoba Pilemon ka nawak nduk, nappemenggerak  nage kenok, eebe wawak nduk liiru yi mbanogo nappereegerak o.

58. Iberani Wone. Tahun: 67-69 ti paga aap ta nen mbaneegerak nogo, endage mbanulik o.

Tema nggwok mbuku yi paga wonage nogo:

it Yakuri mendek iniki kombunuk,alitik-alitak alut eeko logonet, lago lakwi, eekwi ti paga,  ninagap ndarigin mbako nogogwaarak. Ti mbako nogogwaarak nogo ti, peebi Yetut amiya paga ninomaluk lek eerogo pinaniyak wakkagak eeko nogogwaarak me, a’me aret nggelok yereegerak.

Nonggop Nduk Mbaneegerak?

Yetut ti Ala aput aret o. Ndi, Ala aput aret me, mondok tiyanak menggerak. At ogoba oone konembunuk, aaninggin-paninggin eeppugwi iigak kwe, iniki kwi’ndak logonet wagangge nagagerak. It aap Ala yorage kagak yoraga nen yorogo nogogwaarak nogo ti, inendage mbuluk tiyanak negen kwe, at Yetut perak Ala aput abu tiyanak lombok menggerak o, yinuk, yorage. It melayikat inom, Muta inom, ti kunduk mbuluk tiyanak aret kwe,  Yetut perak abu tiyanak lombok menggerak o, yinuk, yorage, eereegerak.

 

59. Yakobut Wone. At  Yakobus nen Tahun: 45-49 ti paga mbaneegerak o.

Tema nggwok mbuku yi paga wonage nogo:

Ninabut mbangge kagak,  tebe yinuk, Abet mbareegurak nogo paga panggombunuk  logorak.

Nonggop Nduk Mbaneegerak?

Ala pari a’nuk eeko menggaarak nogo eeko logowak nduk yi aret. Ineenggi warak kenok,  ineenggi lek kenok, inabut mbangge kenok,  maluk eeriyak  eeginake kenok, eeko logorak  nogo mbangge, ti’nuk abet mbakwi mban lek eebe inom eekwi, maluk mendek inambe paga nen wunaka’lek abe kenok mban yogwe, iniki warak wonogwe, yawi pega’lek iniki yanggo yinuk wonogwe, iniki wogopaka’lek tebenak wonogwe, inoreewi  meek eerogo piiga’lek tiyappiigwi, pi’lit pugungga’lek abet mban yogwe, tamban mban eekwi, eeko logowak nduk,liiru mbangge, eereegerak o.

60. 1 Peterut Wone At Peterut nenn tahun: 60-63 ti paga mbaneegerak o.

Tema nggwok mbuku yi paga wonage nogo:

Anggin-anggon inoba eeppigwi kagak, Karetut paga tebe yinuk logorak wone.

Nonggop nduk mbaneegerak?

Yetut Karetut kangge nagagerik, eenik a’nuk mi’nagagerak mbogut paga laganeegerak peebi woragin ti wone abu waganegwaarak me: inorik nugwe, aanggin-anggon inoba piigwi,  eekwi inok, it nen yogwe logonet, nit Yetut Keretut abet mba’nuk waganeegurak paga, ninabut mbangge yi op aret  me,  Yetut Keretut wage logonet, onggo eeppiyagin o, yinuk, iniki nu’lek eeppatinuk wonogogwaarak.

61. 2 Peterut Wone:  at Peterut  nen Tahun: 66-68 ti paga mbaneegerak.

Tema nggwok mbuku yi paga wonage nogo:

Abet mbareegurak nogo niniki lunik logonet  eekwi wonogwe ninok: yi wone ndi wone amburu ndik-ndik agan ninabut mbaniyak nduk agan wogwe nogo mugogo wumbiyagun o.

Nonggop nduk mbaneegerak?

It aap alik nen wone alik mendek mamunirogwe,  wone maluk mendek kagak mamunirogwe, it wone abe mendek  lek iniki kombunuk nen mamunirabit nogwe, eekwi nogo, mugurok norak mondok mage o. Ndi, abe wone Yetut eeke nagagerak mamunik nogo inom,  Ala eeke menggerak  abe mendek mamunik nogo inom, liirogon porogo logonet,  mugurok nogo logowak nduk yoragagerak.

It aakumi ando nen, “Keretut peebi woraagin lek o, yinuk mamunirogwe nogo lippugup o, yorogwe, ndi,  Yetut mbet-mbet waga’lek mbakwi ti, it aakumi ando maluk mban eekwi wonogwe nogo Ala nen maluk eeppiyorak eebi me, iniki kombunuk inomaluk mbo puwak nduk, Ala iniki  yanggo yinuk torige agaarik o.

 

62. 1 Yaya Wone: At Yaya nen Tahun: 85-95 ti paga mbaneegerak o.

Tema nggwok mbuku yi paga wonage nogo:

 Ala apuri nen Yetut Keretut iniki kunik logonet eerit nogwe nogo mbo punuk, wone alik mendek mugurok nogwe iyo, liirogon tum wako logowak nduk, yoragagerak.

Nonggop Nduk mbaneegerak?

Wone maluk mendek mamunirogwe nogo mugurok nogwe iyo, at Yaya liru mbangge logonet: “Yetut Keretut aakumi pogom  aret age nagagerik ninagap ndareegerak o, yinuk, kin paga yorage, ndi,  nit aakumi abok aret niniki Yetut oba panggombunuk muguok nogwe logonet, at Yetut niniki kunik eekwi, aakumi alik niniki kunik eeginakwi, eeko logowok o, yinuk yoragagerak o.

 

63. 2 Yaya Wone: At Yaya nen tahun:85-95 ti paga mbaneegerak.

Tema nggwok mbuku yi paga mbanak nogo:

It aakumi iniki kunik aganako logowak nduk yorage, ndi, ambi it aap wone maluk mendek mamuninaka nogo nen, it iniki ugun kombunuk nen memuninakwi iyo lippogo logowak nduk yorage eereegerak o.

64. 3 Yaya Wone: at Yaya nen tahun:85-95

Ti paga mbaneegerak o.

Tema nggwok mbuku yi paga mbanak wonage nogo: at Nggayut nenit aakumi Ala apuri ango yeenggwarage nagagerak kenok, keyage wake logonet, yiyappege, ndi, ambi, aap endage Ndemeteriyut obaabur eerit nage nogo liippge, eeke logowak nduk,at Naggayut ake liiru mbenegerak o.

65. Yurat Wone. At Yurat nen tahun: 70-80 ti paga mbaneegerak o.

Tema nggwok mbuku yi paga wonage nogo:

 It aap wone alik mendek mamuninabit nugwi, inoone amburu paga. Lek o. Nit ala apuri aret me, nit eekwi ndak-ndak ee’nip o, yinuk, yorogwe, eekwi iinok, inoone konembunuk mugurok nokwak, liirogon tum wako logowak nduk yoragagerak.

Nonggop nduk mbaneegerak?

Ndi, mbuku kuwagaluk Yurat nen liiru mbaneegerak yi,  mbuku 2 Peterut liiru mbangge logonet  yereegerak nogo ndak-ndak, it mbuku yi,  lunggo logonet, iniki abet mbareegwaarak nogo  mbo pukwak, liirogon porogo logowak nduk yoragagerak.

66. Wayu Wone: at Yaya nen  tahun: 90-96 ti paga mbaneegerak.

Tema nggwok mbuku yi paga wonage nogo:

 Wone yi mamunggo logonet, iniki aganggen paga pekkogwe, aaninggin-paaninggin eerogo piigwi iigak, iniki abeet mba’nuk waganegwaarak nogo mbo pukwa,  liirogon porogo logonet eekwi,  eeko logowak nduk mbaneegerak o.

Nonggop nduk mbaneegerak?

Yetut Keretut nen at awim nogo tebenogo piige logonet, tile kunduk teppigin ti lek, tebenogo pigin aret o. Abu aret tebenogo pege kenok, Ala nen mbogut ngget mendek eeke, nggwen ngget mendek eeke, eerigin nogo ti, aap yi mendek ndi mendek obeelom eekwi iinok,  onggo wogorogo mengga kwak, at apuri obeelom liirogon mban eeko logomenggaarak nogo ti, o ngget alik mendek eerogo piyamenggerak paga wonogo logonet, inale’nggen mbakak aret wonogo logogun o, yinuk, abingganggo paga yoreegerak nogo liiru mbanak yi aret o.

 

NOGOBA NEN YENGGWA NEGE WONAGE NOGO AWO ARI LEK LOGONET, MBULUK AMBI YOKKIRORAK MBAKIRAK ME, YOKKIRA.

Ndugure Wone

Ndugure yogo menggarak nogo nonggop kenok yogo menggaarak mbakop? Wone ndugure o, yinuk yogo menggaarak ti, alom apit aret wonage kwe, we lippurak nduk mban aret mbani o.Ambi wim age kenok yogo menggaarak

Ndi, ambi aap warak paga yewam waganggo logonet yogo monggoorak.Togop me, maluk ambi inoba age kenok, onggo purak nduk a, wim age kenok aane’me waruwok nduk a, ata yewam nggwok ambi waganggo logonet,awot ambi nen a, owe ambi nen a, ata aagamboko kunik nen a, abok lambumbunuk wone mbanggo logonet, “sss….wula yi, kat kandugure me nggeme ponggonogo pinaakit nduk ari aga’ndik, ya? Kolet, an neebe lek neenok kiniki piirik eeke aga’ndik ya? Yinuk, yogo monggoorak nogo lek a?

Togop me, o yugwak Ala wone paga, kat kandugure aret ubi, yuurak nogo ngge paga mbakop?

An Ti Yetut Nandugure Tit Kagi,

Mba’nuk, Kakom Kwi’naru o.

Nit aap Lani Toli mendek yugwak Ala wone kologo nogoorik, o Papua ku’me inom, o Indonesia ku’me inom arit wogorak wonogo ogoorik nogo, abok kinaruk liirogon kenoninip o.  An wone yi yokkiraagin nogo ti, iya lombok yokkiragin me, lirogon lippurak o. An aakumi inawi ari wa’nuk logonet, inobabut nonggop logonet, Yetut abet mba’nuk kologogwaarak, kolo agaari, kologo logogun nogo, inobaabut ti, nit aap Lani mendek Yetut kologogu pogom ambi kologwe lek aret kagarak o. Togop me, Ala wone kologwe logonet, inobaabut wonogwe iigirak nogi yi aret.

Iname Ala wone wagagerak wonage kagak, yi tahun ndi tahun agaarak kwe, we ineebe mbere’luk mban abet mbakarak wonogwe igirak. ndi,  ineebe mban wiganggwi nggwok kelo kagarak.

kiwone yi nogo lippunuk kolawak nduk, aap Ala apuri nen, yi negen ndi negen eerit wogwe iigak kwe, Yetut ti yelok kogwe lek aret igirak o.

Ambitak obeelom wone lippunuk kolo agarik nogo, inomaluk maan mendek alom kwi’ndik nogo mondok-mondok mbo pulik me, iniki maan mendek ti nen mbanogo wuppege wonage kagarak.

Ala wone yorogwe inok, owe awot taati wonogwe abok aret  kologwe lek, ata, at alik konengge nogo mban aret kolage, eeko menggaarak nogo ige agarik o.

 inobabut togoti logonet abet mbakwi  ige agarik me nduk yokkirage agarik o, napuri.

Ndi, nit aap Lani Toli mendek inom, Lani aakumi eegu inom nen, Yetut ti an nandugure aret o, yinuk, yogo monggoorak nogo ti, Ala ninogoba nen at iniki anggen oolo nogo aret ninikime mambereegerak endage, “INABUWA MBAKWI”.

 Inabuwa mbakwi ti alom ninikime itok kwi’nagagerak me, nit lippatuwok o. Ala lombok at iniki anggen oolo menggerak wo’niragagerak nogo nonggop eekwi niinok wo’niragagerak nogo mbinini o napuri wa.

O Toli ku’me Ala wone ti awo unggwi wagagerak me, an norewi ninom mbo puulik, ata, abet mbako nogogurik mondok nggaruk togon waganeegurak.

kuguwak alom awi wurik tigitogon, mbo punuk kani kunggo mbakugu, ninowe ninawot taati wonogwe nogo, nit nen yorogwe lek niigak, it inabut iniki mba’nuk mbo pogo nogo gwaarik kani kunegwaarak o..  Ti eeregurak paga ninowe Yetut iniki puru ari logonet, at Ale’nggen inikime mendek nogo kilirogo ninoba wuppi wagagerak o. Napuri

Yetut kologo nogogurik ninanggereja wukkolawok o, yinuk nineenggi lek kagak, le yogo logonet wukkologurak o.

Ala wone nit abok kologorak kwe, ninorewi eegu inenggo’lek wonogwe nogo yora nawok o, yinuk Penginjil nappiyaregwaarak nogogwaarak me, inokwe inok inorewi penok nen, togop mban ninorukwak iya, mbarulik inobane’me nili-kili aret norak yogwe inok nappiyareegurak.

Ambi Ala ake pogo logonet, nenggi lek me, lile ari neenok, norewi nabuwa mba’nuk yenggwa niruwak o, yinuk Yetut alenggu mako monggoorak nogo lek ya?

Norewi ninom togop ti eerit wogwe Yetut enegen pe’ninok, nappuri an niniki mbake ndak-ndak eekwi wa, iniki kunik paga, yenggwa nirage menggerak nogo lippuwok.

 Ninogoba Ala nen ninobabut alik leenogo wo’niragagerak ti paga wonogwe logonet, Ala wone wiganggwi, at oone yugu lengganak eekwi, eeko logonet Yetut ti an nandugure aret o, mbako logonet, eerit nogo logowok o napuri.

       Wone yokkiragarak yi, yum endekem tugunik  yi werekkogo logomonggotik, alik mage lombok minggim, ngganggok mbanak me time mambinip o.

Yi mendek ndi mendek wuppurak ti op aret kwe, wone yi lombok mbo wuppurak ta, mondok mage me nduk yokkiragi o, nappuri wa. (Iberani. 6:19)

 

YETUT OWAK MBELAGAN PAGA NABENAK TIT  NEEGAK, AN KANGGE LOGONET PONGGONOGO PUURAK O, YINUK, MIKKOLAGAGIRAK TI KEENU ARET O.

A. Nobabut Maan Mendek Paga Wonagagirak Nogo  Yi o.

An ti neebe ndugure aap lombok nggeleninake neenok, aap yi ta ao, yinuk,  maluk eeke aakumi lombok nggeleninabit yi ngga mendek a, yinuk liirit-larit  yo’nugwi iinok, kole mbaganit o yi Toli eneerime yugum Yawunuwi ti abu’me, niyawi inenggela’me ari nagagirak nogo ti, kineenu aret o, napuri.

       Time wonage logonet aakumi inoriyak mban ninikime linik logonet, maluk lombok eeke nagagirak o.

 O ne taati eyom kambenetak aret kwe, nogoba Ala nen nagap nda’nabeegerak yi yokkira o.

O Yilugagwi (Ilu) lapangan taanogo wim namburiyak nduk lagi wagarirak me, wim kuu perek togon yindi wogwe logonet ku’mbaninabegwaarak me, inambulok aruna time nen kikok wundeegirak. Nonok mbaganit teken wundi yinuk, purok (piri anggup)  wonage me kagak tabuk yi unggwagagirak yobonabeegerak nobate kuli agagerak o.

Ti paga,  an norugun aret kagi yinuk niniki maag aago wonage me, nogoba Aluga’net Biniluk ti nen, wim yendep-wondep eekwi ti iigak, peleerigak aret nagap ndari unggwi wagagerak o.

Togop ee’nabit wogo nogogwaarak nogo kunik wonage aret me, wam nggwiya yiwi-yawi ari logonet eyak nibininake minggi kwak, tile eenggime panogo logonet togoti ee’nabit nege wonage me, nogoba Ala nen nagap nda’nabeegerak o.

Towe mbiningga’lok wariyak nduk ku’mbambunuk enakatak wonogwe iigak kikok inane’nggen abu’na nen mbaganit o eyo nggwok paga nagabi nage minggi kwak nogoba Ala nen nagap nda’nabeegerak nogo yi o. nappuri wa.

B.Yetut nen Nagap Nda’nabeegerak Nogo Yi o.

       Tile ayeloman logonet togop mban ee’nabit nugwi wonogwe me, nogoba Ala iniki mbareegerak nogo lik yuwak nduk, nogoba Tolibaga o, nawuluk Muta Gire o, imbirak nen, o endage Mbiwanggwok taati nen wi yo’niri nogogwaarak. Wi yo’nogo mbareegwa iniya wundi wagagirak o.

       Nobanggi-nobangge eerak aret iniya wundi wagagirak me, at Tolibaga nen linggik-kambuk ee’nabeegerak. Linggik-kambuk ee’nake logonet, nanetagi nogo pe’kage nagagerik, yi abu obeelom yinuk pi wa’nake, nare’nggen nobak penok-penok yarak nggininik nogo pi wake, ee’nabeegerak.

Ti ee’nake mbareegi an nen nenegen Muta pe’kage nagagirik, at eebe paga yirik lek we agabelo lambu nggwi ari , Tolibaga agabelo abi’ndak kunduk  mondok pigan-pigan eeke me an nagabiti ee’nabeegerak.

 Nagabiti ee’nake ti eyom, Yetut agayuk nen tile ninikime wonagagerak nogo aga’nak nuk ege logonet neebe nomawi lek agagerak paga nenegen logurogon nawuluk Muta Gire pe’kage nagagirik enegen kubuk yo’nege logonet, yi maluk mendek kagak porogo aga’ndik o yinuk, yo’nege nogo ninikime ndanuk yi unggwagagerak.

       Nagabiti mbakak ninom wage me, aakumi Tolibaga nen  o Kwiindogo kobak paga taati, kuwak eeginabeegerak kiwone mamunirage kagak, an nenggali nen nabetagi inom, nobanggi-nobangge aago nogo inom, taati nggoro mbo pege nagagerik nggu’mo warikit nduk eeke me, nawuluk Muta nen sabun mandi yi paga wari nak o yinuk wo’nereegerak an neenggo’lek me obari obelom wu ari kenok, yi Yetut amok leenak wo’nigi mbareegirak.

Nggu’mo nogo wappege nagagirik iniya nagagirak me, Tolibaga enegen pe’nege nagagerik, ie, obaanggi-obangge aago nogo ta nen mbanogo naappegerak o, yinuk, ari mbareegi, an nen ai nogoba, an nenegen pekkige nagarik, kit togop aago lek kiigak an mban aago agarik o ari nagarik, an nen aret nggorogo nappigirak, at  nawuluk Muta nen  yo’nirulik o, yinuk, at Tolibaga yoreegirak. Yoge mbareegi at Tolibaga nen wo’neret o Kanggime pani nagagerak.

Pani nage nagagerik, kat o yime wuriyak, yinuk yo’nege nagagerik yugum kole ambi abu’me wuru o yo’nirinuk eyo yindu mbaneegerak.

Ti ereegirak ti napuluk mbere ndarak me ereegirak. Nappuluk aa’nduk ndarak endage Mbayitina ti awo mbuluk kagak yilok mbambunuk ti’nuk napuluk Lipiyus ndareegirak ii’ndok kunduk awo ari lek kagak nagagirak. Nage mbareegi nogoba nogo mu’neret nambu’me nagagerak me, nimbirak aret sekolah Buta Huruf eeriyak nduk, kwe Yudi ti nen mambinaneegerak me endage “ti’neebon”, wo’niragagerak paga eekwi me nogoba aret kambeegerak.

Kangge mbareegi kwe Tamagi nen Tolibaga yori nagagerak wage nagagerik, “Gembiri wae” lee ari mage o, kogoba kanggerak ti nogo eebe tilapaga wonage logonet, ii’ndok yo’kege wonage yi me, kat lee yugun o. kogoba kanggerak ti aap Obatemban Kogoya nen kani puwak o. At agabelo ti we o wum pogom miya nogo mbo pogo mengga kwak me, kiniki aaninggin eerugun o, ata kiniki ugun aret sekolah erinak o, yinuk yo’nereegerak.

 Yo’nege mbareegi ai, yi at pi’nakerak warak nogo nen aret yonege me an sekolah Persiapan aret mamunggola nakit aret mbareegirak napuri.

Sekolah Persiapan tie eke mbareegi, ti’nuk sekolah Alkitab Maranatha eriyak nduk Karubaga nappanegwaarak nagagirak.

C. Sekolah Alkitab Maranatha Eeke Logonet  Eeregirak Nogo Yi o.

       Sekolah Alkitab Maranatha (SAM) eriyak nduk Kanggime nen wage nagagirik nelawime nen nena wok yi nduk eeke nagagirik, o Karubaga lemmongget maarak abi’nak nen tu’mben-ta’mben nage mbareegi, ieee. Tuwan lambu iname aret pinani wagarak ta yinuk, niniki mak nagagerak o.

Niniki maag agagerak ti kagak aret mbawok  O Karubaga ari wagagirak. O taati eyom ti tu yogop ndogop eeko menggaarak abu yarak lek me an norewi ninom tu yariyak nduk Ala nen wi yo’neregi kwa yinuk,  iya mbake minggirak o. 

Ndi, tu yarak me nogwe ti iya lek kwe, yi mendek eekwi abu nineenggo’lek awo lombok me eeko nogogurak ti perak, nonggop ti lombok eereegi, yinuk wi aret mbake minggirak me yokkiragi o.

Kelas satu mambinanegwaarak mamunggwi me, mbi nogelo nggwok agagerak. Nogelo nggwok agagerak kagak wonogwe me, nogoba Kondabaga nen nagemburu anggen mendarak inom, eebe mbanak inom wo’niragagerak tumbut-tumbut eekologo nogotik nunggu nogogurak.

 Mbi nogelo ti nggwok lombok ninoba agagerak wonogwe me, kwe ambi nen mbingga larogo niri wagagerak endage  Ndamarit aap Muta akuwi. Mbingga nogo tumba pe’telak engga paga kambunogo niri wagagerak me, nonggo nogogurik aaguret nogo kani nggwaka na pereegurak me, Lipiyus agalo Arumban nen kani kungge logonet inom kani kuneegerak me, oone nggwi-nggwi kunage kenok wulaga napuluk Lipiyus nen, ieee, naanggo, naanggo kani nengge yinuk kinggolage me eenggi kani wun na’nagagerak.

Kani nenggegerak andi nen le ari me, aap Mirogo Kogoya nen ai, napuluk kogit lik o, yoge nagagerik eenggi kani nenggegerak nogo awori labumbege, ale’nggup makage, eeke nagagerik, aap Kinen Wonda imbirak nawok nduk enegen kubuk yoreegerak.

       Kiinen Wonda o, Miigogo Kogoya o, imbirak nggigik yogwe iyolik nogogwa-nogogwa o Kanggime unggwi nanuk, yonggo aap kenok yoge nagak, kwe kenok yoge nagak eerik nogogwaarak.

Yonggo nogogwaarak nogo wogo logonet, wam eewurik a, towe pagi a, endage nonggo menggaarak anuwak tigitogon piyanggo nogogwaarik, kani inom wukkolage, wam eewukwi ee’nuk, yi ndawi ndi ndawi aago Karubaga unggwi wogo logonet nelawi me taati nen ndawi kekok yogo mbareegwa, at Tolibaga o Kondabaga o imbirak nen, tit a nen yonggo pegerak paga wogo aagarik o yinuk, wo’nigo mbareegwa, nit ta abu kobak me, aap ta awo’nggume piroragun nogo lippuwok o. yinuk wonogwe me an nawore’nggam aret pi wogogwaarak o.

Pi wogogwaarak me an naniki ta mondok nggigik yereegerak . Nggigik yereegerak wonage me, at Tolibaga nen, liru nogo kat Nggembiri nen mbangge’ndak paga yi wonok waga o yinuk yo’nege mbareegi, aap Miirogo Kogoya o, Kiinen Wonda o imbirak nen ai ninogoba o, aap ti oba lek me pugun o, ata nit nen aret eekorak o yinuk, Lipiyus eenggi kani nenggegerak nogo aret paganogo yoregwaarak.

Yogo nogogwaarik at Kiinen Wonda nen ari logonet, ai yogop eeriyak mage yugu kagak ee’nuk wogorak me, niniyok paga yungguninuk name nappuluk ti ko’nok nakit o,yinuk yereegerak.

 Awo ari me at Tolibaga nen naput wa, kat abu obeelok eeke’ndak o ari nagagerik keyage waappereegerak. Keyage wappege mbareegi, aakumi o Karubaga mendek ta’nen iee, yogop eeriyak kagak wonorak ubi, yinuk, Aberiniki aakumi inabuwa mbakwi taanogo nen wigak yereegerak. O Karubaga logonet eereegirak nogo ti aret yagi o Napuri wa.

 

 

D. Maranatha Abok Eeppege  Nagagirik Eereegirak Yi o

       Tiga tahun abok eeppunuk, sekoloh Maranatha nogo tamat eerogo wumbinaneegwaarak.  Wumbinanegwaarak nogo ti, an o Mbogo’nuk aret Ala apuri unde waganake logorak nduk nappanegwaarak nagagirak o.

time Ala apuri inaarum wonage me, tile nen nabut mbaneegerak nogo yi o. Nambokoluk Nanoyurak Kogoya tawi yareegerak kinggo nogogwaarik, an nen nonggop nduk kinggotap yinuk, yorage mbareegi, it nen kat yime logorak lek o, yinuk ,mbo yi mbaneegwaarak.

 Mbo wumbanggo mbareegwa norewilogwe Wuninipmban o, Wewonggen o imbirak  nen imbirak nen nawone mbanabegwaarak o.

 Norewilogwe nogo nen Mamit lapangan aret logorak nduk nappagago yinuk, nappanegwaarak. Ndi, at Tuwanonuwa kenok ti, koba’me yime logowak o yinuk nappiwogogwaarak.

       Nappanegwaarak me, nakit nduk Tamban eeregirak nogo napurilogwe kinengganom yi o.

nogoba ai yime pembanggunan eeriyak nduk nappani wagarak kwe, wumbinani wagarak me o Mamit eeruwok nduk  nawok o, yinuk Ala yoreegirak.

Ala yoge nagagerik nagagirak logonet  Nore Kondalan nimbirak nen wone nggaruk togon mbaneegurak nogo yi o.

       Kondalan nen kat nimbirak ti, ninagalo ambit ninogoba ambit aret me, nimbirrak niniki ambit aa’nuk kat nen ari kenok ti an nen eeo,aret, ndi kat nen ari kenok ti an eeo aret paga eeko logowok o. yinuk wone abu nggaruk togon mbaneegurak.

 O Mamit nagagirak logonet, pembangunan abu op aret eeke neegak nogogba Ala nen yenggwa nege, narum wake, norewi Ala apuri ninom niniki ambit lambunik logonet, wologwe sekolah wariyak nduk o Sentani nappigwi, Penginjilan nappigwi eekwi, eeke neegak noba tahun 30 aret eeregirak.

       O Mamit time wonage me, Ala apuri Mamit mendek nen, kat Gembiri kunduk ninogoba Kondalan kunduk kimbirak yime wonogwe kiigak aret kamburak me, kanggwi kinok kimbirak kinowak nggwen  yime aret tambinagarak o yinuk, wone mondok nggaruk togon mbaneegwaarak wonogwe me, at Tuwanonuwa nogo nu’lek me, ame ngginari nage mbareegi, Kondalan nen at wagarak me yime eeke logowak o, ndi kat kame Kanggime nage an name Karubaga nage eeruwok o yinuk nimbirak wone nggaruk togon mbaneegurak.

Wone mbambogo nogogurik an name Mbogo’nuk nagagirak. Ari nagagirak wonage me, it aap Mbogo’nuk mendek nen, kat yime logorak lek o yinuk mbe’nogo mbareegwa, ai yinuk wonage me, aap Ndoyi Tabuni o Kuti Morib o imbirak nen wo’nako nogowaarik, o Paagona paninogogwaarak.

Pani nogogwaarak me me’ Ala apuri time nen keyage warogo wa’nabegwaarak o napuri.

       Ala apuri time ninom wonage me, Lipiyus agalo Aruumban nogo aret kambeegerak. Kangge mbareegi niniki lilo aago wonage me, aap Nggininik Tabuni tin en awuri inom niniki eyak wappanegwaarak o. napuri.

Niniki eyak wappanegwaarak wonage logonet yabu eegu pigirak eerikit nduk eeke me, nenegen aret maluk age mbareegi, niyokan Mbogo’nuk nagagirak wonage me, Lipiyus awuluk Omanggen Nahum Wandik nogo imbirak pe’niya nogogwaarak me, Aberiniki nen o Bandung nak o yo’nege mbaki aret nagagirak. O Bandung time ari nagagirak logonet, Lipiyus awuri inom sekolah endage: Indonesia Cross Culture Institute ( ICCI) yi wukkarak mamuninakwi iigak, an inogoba nebe abu nomawi lek agarak me an nen yenggwa iro pogom, Ala nen yenggwa irage logowak nduk neyabu wo’negerak ti inake puk aga’lek  “tamban mban ko’lu ki’me eeke nagagirak o”.

togop eeke logonet  kiwone mamunirage nogo napuluk Ala nen ndarogo wo’negerak endage Omanggen Nahum Wandik tin en, Aberiniki yenggwa ege kagak mbaneegerak me, pekamunggup o, napuri.

       Togop me, yime wage neegak nogoba Ala nen mbo pangga’lek nabuwa mba’nuk yenggwa nege, narum wake eeke menggerak kunik aret wonage me, Yetut owak mbelagan paga nabek yagagirak pugu tit neegak, kangge logonet ponggok yurak me nduk yokkiragi o. norewi inom nappuri inom abok aret wa yokkiragi o.

 

KEMENYAN KANI KULUK-KULUK  KUNGGWI  WONOGO NOGORIK, ONGGO ALA NEN TAHUN 2009 PAGA EEKERAK NOGO YI ARET.

O Bandung logonet Kemenyan kani alom kungge mamuneegirak. Time kani kungge neegak tahun 5 eeke nagagirik niyokan o sentani ariwagirak wonage logonet  mulai eeke me, nawuri ineebe 15 neya wogogwaarak ninom eeke wonage ineebe yi aret.

Aap ninom kemenyan kani kunggwi wonogwe me neya wogogwaarak ninome eeko nagagirak nogo inendage yi aret :

  1. Latiruk Putar Penggu akuwi imbirak
  2. Ani wonda akuwi imbirak
  3. Wayorenak Akuwi imbirak
  4. Iya Lambe akuwi imbirak
  5. Kobake Biniluk
  6. Terelak Karoba akuwi imbirak

 

Ndi, wilayah Toli yugwak kabupaten age nagarik obabut alik aret age mbaki,  ai ari nagarik nawuri ninom o wilayah Toli ake inom, daerah -daerah  GIDI ago paga wiganit nogwe agarik nogo inom abok aret inake kemenyan kani kunggwi tit niigak tahun 2009 aret unggwi wagarak.

Ndi, bulan Nopember 2009 ti paga, ketua Sinode GIDI nimbirak ninawuri ninom o Kuwari time Elikoter paga wuppinani nagarak me, wonogwe niigak Ala nen iya tit eekerak nogo yi aret.

Aap Aa'mili Yikwa apuri inom, kugwiwak amuli kunggwi wonogorak nogo mbo puwok aret o yinuk, kani kunggwi mbaregwa tamban nappigwi, Ala wone yorogwe, eerit o ne 3 hari elikotet paga mban wuppinanit o Wilayah Toli aago paga abok aret Tamban nappigo nogorik wogwe niigak, Ala nen inabuwa mba'nuk  tahun 2010 unggwi wagarak paga o eneete abu op aret eekerak paga Ala Wi, yinuk keyage wakoorak me yokkiragi o.

Ndi, Kemenyan Kani kunggwak yurak nduk, o wukkarak nogo yi aret.

  1. Kuwari wukarak (klasis Konda)
  2. Inabuwapura ( Wenggunme) Klasis Kanggime’’
  3. Yinggugwa (Klasis Kanggime)
  4. Paba (Klasis kanggime
  5. Bogo’nuk (Klasis Kanggime)
  6. Bogor (Wu’me) Klasis kanggime
  7. Baguni (Klasis Yalu)
  8. Ndimbuwak (Klaisis Wiyalindu)
  9. Wurineri (Klasis Wunin)
  10. Nggoyage (klasis nggoyage)
  11. Mbolubur (Klasis Wunin)
  12. Temeria (Klasis Bogoga) Wilayah bogo.
  13. Longgoboma (Klasis Konda)
  14. Moria Loron (Klasis Kanggime)